Bloomberg o Agrokoru: Milijarde tonu u balkanskoj crnoj rupi

Foto: Goran Stanzl/Pixsel, Hina, Index

GLOBALNI divovi Fidelity International i Axa Investments, u bitci naplate dugova nakon kolapsa Agrokora najveće kompanije na području bivše Jugoslavije, našli su se na suprotnoj strani u odnosu na lokalnog proizvođača keksa i čokolade. No, u ovo balkanskoj bitci, Kraš je u prednosti, piše Bloomberg.

I to zato što je hrvatska vlada intervenirala kako bi stavila oko 5 tisuća domaćih tvrtki ispred međunarodnih financijera, nakon što su ruski investitori doveli svoju upravu i iznijeli optužbe da su financijska izvješća Agrokora bile prepravljana. To je bio posljednji zaokret u priči o maloprodajnom lancu koji je krahirao pod teretom dugova od oko 6 milijardi eura.

U nešto više od tri mjeseca vrijednost Agrokorovih obveznica isparila je nakon što su banke prekinule dotok novca. Sada političari pokušavaju sve kako bi zaštitili lokalne interese.

Najveća privatna kompanija postala najveći rizik

"Agrokor se pretvorio iz najveće privatne tvrtke u jedan od najvećih sistemskih rizika za hrvatsko gospodarstvo", rekao je Georgij Deyanov ekonomist Morgan Stanleya, dodajući da je Vladina akcija rezultirala državnim jamstvom za Agrokorov kratkoročni dug i dugovanja prema dobavljačima.

Naravno, Bloomberg upozorava i na činjenicu da je ministar financija Zdravko Marić bivši zaposlenik Agrokora zadužen za tržišta kapitala te da premijer upravo zbog Marića sada treba novog koalicijskog partnera nakon što u parlamentu nije prošao zahtjev za Marićevom smjenom.

O Agrokorovoj važnosti u regiji teško se može pretjerivati s obzirom na to da samo u Hrvatskoj zapošljava 30 tisuća ljudi dok još deseci tisuća ljudi radi za tvrtke koje pune police njihovih supermarketa.

Spašavanje Agrokora, a posebno njihovog maloprodajnog lanca Konzuma, znači ujedno i zaštitu domaćih proizvođača hrane poput Kraša koji zapošljava oko 2500 ljudi u Hrvatskoj. Krajem ožujka ove godine Agrokor je dugovao Krašu oko 28 milijuna eura, što je gotovo trećina godišnjeg prihoda. Oko 70 proizvoda Konzuma dolazi iz domaće proizvodnje što je više od njemačkog Lidla ili Kauflandu.

Glasnogovornica Kraša odbila je komentirati prošlu i trenutnu izloženost svoje tvrtke prema Agrokoru.

Hrvatski parlament 6. travnja izglasao je poseban zakon, kolokvijalno nazvan "Lex Agrokor" koji je namijenjen "sistemskim kompanijama". Već sljedećeg dana, vlasnih Agrokora Ivica Todorić, prepustio je upravljanje kompanijom državi. Dan kasnije Ante Ramljak, državni povjerenik, preuzima upravljanje kompanijom, podsjeća Bloomberg.

Tedeschi: Lex Agrokor štiti dobavljače

"Taj zakon omogućuje povoljniju poziciju dobavljačima", rekao je Emil Tedeschi, direktor Atlantic Grupe. "Da vlada nije donijela Lex Agrokor, imali bi ogroman udar u ekonomskom sustavu i svjedočili nizu bankrota u Hrvatskoj", kaže Tedeschi za Bloomberg.

I ostale zemlje bivše Jugoslavije u kojima je Agrokor poslovao, slijedile su taj primjer, te zaštitile lokalne podružnice od izvlačenja novca u matičnu kompaniju.

U međuvremenu, globalne financijske kuće zbrajaju gubitke i poduzimaju korake kako bi se naplatili iz onog što je ostalo.

Axa i Fidelity, vlasnici Agrokorovih obveznica, od siječnja izgubili su oko 70 posto vrijednosti, prema podacima Bloomberga. Vrijednost kredita od 520 milijuna eura, Agrokorovoj holding kompaniji, za koji se kamate plaćaju na dospijeću, gotovo je izbrisana. Taj zajam koji između ostalih drže Invesco i kanadski mirovinski fond sada je na 4 posto nominalne vrijednosti.

Ruski bankar: Interesi države nisu uvijek u skladu s interesima kreditora

Sberbank je već ranije objavio da je napravio rezervacije za 50 posto od 1,1 milijarde Agrokorovih kredita, a dio bi mogla otpisati i VTB banka.

"Interesi države nisu uvijek u skladu s interesima kreditora", rekao je Herbert Moos, financijski direktor VTB banke.

Bloomberg podsjeća i da još uvijek nije poznat ukupni iznos duga Agrokora. Prema posljednjim izvješćima za rujan prošle godine, Agrokor je bio dobavljačima dužan 2,2 milijarde eura, financijski dug iznosio je 3,4 milijarde eura, a uz to ide još i 520 milijuna eura kredita holding kompaniji.

Kompanija je nedavno upozorila na moguće greške u izvješćima, te pozvala sve dionike da se ne oslanjaju na te podatke dok se ne dovrši revizija.

Reviziju bi trebao raditi PricewaterhouseCoopers, koji će zamijeniti dosadašnjeg revizora - Baker Tilly.

"Mnogo je strana uključeno u sve ovo - vlada, dobavljači, različiti kreditori i to sa sobom nosi mnogo različitih suprotstavljenih interesa. Pregovori će biti vrlo kompleksni i dugotrajni", smatra Aleksej Gren, analitičar iz londonske tvrtke Exotix Partners