KANDIDATI za rektora Sveučilišta u Zagrebu u svojim programima, koje će predstaviti na izvanrednoj sjednici Senata 17. veljače, ističu da će nastojati ojačati vodeću ulogu Sveučilišta u Zagrebu u hrvatskom znanstvenom prostoru.
Za izbor novog rektora Sveučilišta u Zagrebu, koji će na tom mjestu naslijediti Damira Borasa, uvjete su ispunili Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, Marijan Klarica s Medicinskoga fakulteta, Stjepan Lakušić s Građevinskoga fakulteta i Tonći Lazibat s Ekonomskoga fakulteta, a Senat će novog rektora izabrati na izvanrednoj sjednici u utorak 1. ožujka tajnim glasanjem, natpolovičnom većinom ukupnoga broja članova.
Tko su kandidati za novog rektora
Mirjana Hruškar redovita je profesorica u trajnom zvanju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, na kojemu je i doktorirala. Bivša je dekanica toga fakulteta te je bila prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Damiru Borasu. Hruškar je u veljači prošle godine uručila ostavku, zbog, kako je rekla, višemjesečnog neslaganje s rektorovim odlukama.
Marijan Klarica redoviti je profesor u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta na kojem je doktorirao. Bio je dekan Medicinskog fakulteta i dobitnik je Državne nagrade za znanost.
Stjepan Lakušić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je i doktorirao. Aktualni je dekan toga fakulteta.
Tonći Lazibat redoviti je profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojem se zapošljava nakon desetak godina rada u sektoru trgovine. Doktorirao je ekonomiju na Sveučilištu u Mostaru i književnost na Sveučilištu u Zadru. U dva mandata bio je dekan Ekonomskoga fakulteta te je aktualni prorektor za poslovanje na Sveučilištu u Zagrebu.
Programi
Svi kandidati u svojim programima objavljenim na mrežnim stranicama Sveučilišta navode kako će nastojati ojačati vodeću ulogu Sveučilišta u Zagrebu u hrvatskom znanstvenom prostoru.
Kandidatkinja Hruškar ističe da će njezin glavni strateški cilj biti znanstveno-istraživačka produktivnost i izvrsnost na čijim će se osnovama kontinuirano razvijati kvalitetno obrazovanje. Temeljno ustrojstvo obrazovanja su studijski programi kroz koje se jača interdisciplinarnost, prijenos znanja, novih znanstvenih spoznaja i dostignuća.
Kvalitetno i sinergijsko djelovanje obrazovanja, znanstvenih istraživanja, umjetničkog stvaralaštva, inovacija i transfera znanja doprinosi unaprjeđenju kvalitete i međunarodnoj prepoznatljivosti, ali i boljitku društva i rastu gospodarstva kao pretpostavkama ukupnog nacionalnog razvoja, ističe Hruškar.
Kao glavne ciljeve svog programa Klarica vidi obnovu infrastrukture oštećene potresom, sudjelovanje u donošenju novog zakonodavnog okvira, novi način financiranja Sveučilišta i razrada načela za što uspješniju funkcionalnu integraciju sveučilišta.
Također, zauzimat će se na poboljšanju kvalitete svih oblika djelatnosti, za uključenje studenata u upravljanje, za poticanje jačanja tzv. "trokuta znanja" istraživanje – obrazovanje – inovacije te skrbiti o očuvanju nacionalne baštine, kulture i jezika.
Imperativ programa kandidata Lakušića, kako on ističe, jest uspostaviti sustav upravljanja kvalitetom na svim razinama, koji planira, primjenjuje, nadzire i poduzima radnje u svim segmentima djelovanja Sveučilišta. "Studenti kao središte sustava i nosioci sutrašnjice čine jezgru razvoja i djelovanja Sveučilišta u Zagrebu", ističe i zaključuje da se zauzima za oživljavanje paradigme prema kojoj su sloboda i integritet znanstvene misli i naprednog poučavanja jamac gospodarskoga razvoja i kvalitete života.
Budućnost Sveučilišta, prema Tonćiju Lazibatu, ovisit će o stupnju zajedničkoga djelovanja, zajedničkoga kreiranja i donošenja odluka za ostvarenje strateških ciljeva, a uvažavanje statusa i potreba svake sastavnice pretpostavka je djelovanja i upravljanja institucijom.
"Sveučilište se mora razvijati unutar europskoga prostora visokoga obrazovanja i znanosti što nameće potrebu njegove transformacije prema suvremenom europskom sveučilištu sa snažnim naglaskom na uspostavljanje kvalitetnih politika povlačenja novca iz EU fondova kako bi se smanjili razvojni nedostatci te kako bi hrvatski znanstvenici i studenti postali prepoznatljivi i konkurentniji", ističe Lazibat.