POPULACIJA divljih sobova, ili karibua, na području Arktika se više nego prepolovila u zadnja dva desetljeća, javlja BBC.
Prema najnovijem izvješću koje govori o utjecaju klimatskih promjena na okoliš, njihov broj je s 5 milijuna spao na samo 2,1 milijun.
U izvješću koje je predstavljeno na sastanku organizacije American Geophysical Research Union, objašnjava se zašto arktička tundra promijenjene vegetacije i vremenskih prilika više nije toliko pogodna za sobove.
Divlja stada sobova
Sob i karibu ista su vrsta, no karibuima se obično nazivaju velika, divlja stada na Aljasci i na sjeveru Kanade.
Prema znanstvenicima koji prate broj njihove populacije, karibui su najviše ugroženi. Na nekim područjima, broj jedinki u stadu se smanjio za 90%.
“To je takav drastičan pad, da ne vidimo kako se to može popraviti“, piše u izvješću Arctic Report Card.
Zašto je toplija klima loša za sobove?
Postoji nekoliko razloga zašto je toplija klima nepovoljna za sobove.
“Klimatske promjene utječu na promjenu vegetacije, ali zbog njih se na nekim područjima i produljuju sušna razdoblja“, rekao je klimatolog Howard Epstein, koji je radio na izvješću.
Lišaj kojim se hrane sobovi niska je vegetacija.
“Toplija klima pogoduje rastu više vegetacije koja onda preuzima primat na tom području i istiskuje nižu vegetaciju poput lišajeva“, objasnio je Howard Epstein.
“Dodatno, uz toplije vrijeme, dolazi i više kukaca. Tužno je što je dan kojeg bismo mi prozvali lijepim, ružan dan za karibue. Ako je toplo i nije vjetrovito, prava je najezda kukaca i karibui gube mnogo energije pokušavajući ih maknuti sa sebe ili tražeći mjesta gdje ih nema toliko“, dodao je.
Problem je i previše kiše. Zbog klimatskih promjena, mijenjaju se vremenske prilike na različitim područjima. Negdje onda bude više oborina nego prije, a negdje manje. Kada kroz dulji period pada puno kiše na Arktiku, a ona često pada na tlo prekriveno snijegom, stvara se tvrd, zamrznuti sloj koji prekriva tundru, a kroz koji sobovi ne mogu probiti svojom njuškom kako bi došli do hrane.
Što se može napraviti?
Značajna promjena se može dogoditi jedino na globalnoj razini, tako da se smanji emisija stakleničkih plinova, no znanstvenici sumnjaju da će to ostvariti i pretpostavljaju da će temperature nastaviti rasti na Arktiku.
Stoga je cilj ovog, ali i drugih sličnih istraživanja, shvatiti na koje sve načine klimatske promjene utječu na okoliš i pokušati onda osmisliti načine prilagodbe.