ČELNICI sindikata javno linijskih prijevoznika i vozača izrazili su djelomično zadovoljstvo sastankom s ministrom prometa Olegom Butkovićem, koji je podržao prijedlog da vozači postanu službene osobe, ali ne i zahtjev za 10-postotnim povećanjem njihovih plaća.
"Zadovoljni smo u dijelu zahtjeva da vozači postanu službene osobe, ministar je to podržao, i dat će prijedlog ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću", izjavio je novinarima nakon sastanka predsjednik Sindikata prometa i veza Stjepan Lisičak.
"Ako ne dođe do povećanja plaća, vozači idu u štrajk"
Još će se vidjeti hoće li doći do štrajka vozača autobusa najavljenog za 9. rujna, i to nakon što se poslodavci sastanu s predstavnicima vlade i nekih ministarstava. Lisičak kaže da termini još nisu dogovoreni jer se Butković prvo mora konzultirati s Ministarstvom financija i premijerom Andrejem Plenkovićem.
"Sastanak je bio konstruktivan, no nama to ništa ne znači ako se predstavnici poslodavaca, Ministarstva financija i vlade ne mogu dogovoriti oko izrade novog granskog kolektivnog ugovora i povećanja plaća. Ako do toga ne dođe, 9. rujna idemo u štrajk", poručio je predsjednik Udruge sindikata vozača i prometnih radnika Anto Jelić.
Osim što traže status službene osobe, predstavnici vozača žele provedbu uredbe Europske unije o javnim uslugama, koja je u saboru izglasana kao dio Zakona o javnim uslugama, no nije provedena. Time bi se, kažu, uredilo javno financiranje javnog linijskog prijevoza.
Opovrgnuli su sumnje da poslodavci koriste sindikate i njihovu prijetnju štrajkom kao sredstvo pritiska na vladu, kako bi od nje izvukli novce.
"Želimo granski kolektivni ugovor koji iziskuje određena sredstva koja poslodavci ne mogu pronaći. Mi smo otvorili tu priču kako bi se oni snašli, ne bavimo se time koliko će sredstava poslodavcima dati država, županija ili grad", ustvrdio je Jelić.
Predsjednik Hrvatske udruge autobusnih javno linijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović smatra da ima prostora u sadašnjim sredstvima za financiranje javnih usluga za bolje rješavanje situacije na tržištu.
"Poslodavci svjesno gube novac, može doći do masovnog zatvaranja linija"
"Svjesno gubimo novac održavanjem linija koje ne trebamo, ako se ništa ne poduzme, doći će do masovnog zatvaranja linija. No to nam država mora reći", kazao je Meštrović.
Ističe da treba uvesti model plaćanja javne usluge kao u Europi, gdje je javni prijevoz plaćen po kilometru.
"Županije su bile pasivne svih ovih godina, a suodgovorne su zajedno s vladom. To moraju skupa riješiti, vlada mora ispoštovati uredbu EU-a i zakon donesen još u petom mjesecu lani, koji jasno predviđa da županije odrede koje linije žele održavati", rekao je Meštrović.
I on odbacuje spekulacije da njegova udruga koristi vozače kao sredstvo zastrašivanja vlade štrajkom, ističući kako su vozači za prijevoznike najveće ulaganje.
Ugovore o javnim uslugama sklapaju prijevoznici, a ne vozači, stoga imamo obvezu osigurati im uvjete kakve imaju vozači u cijeloj Europi, naglasio je.
"Radnicima nismo mogli povećati plaće jer se u Ministarstvu ništa ne događa oko tih ugovora, njih treba pripremiti, analizirati i potpisati, to nije gotovo u tri dana", kaže Meštrović.
Od sindikata je dobio informacije da je Ministarstvo tek jučer zatražilo od županija potvrdu o linijama na kojima će se voziti. "Ministar to nije opovrgnuo, vjerojatno je tek sada zatražena informacija od županija", rekao je Meštrović.
Nitko ne shvaća težinu problema neuređenog sustava
Novinari su stoga Meštrovića pitali shvaća li ih vlada ozbiljno, na što je odvratio kako očito nitko ne shvaća težinu problema zbog neuređenog sustava javnog linijskog prijevoza.
"Građani vide da autobusi dolaze, a dolaze samo zato jer smo spremni gubiti novac, pristali smo održavati te linije jer je jako bitan kontinuitet javnog prijevoza", naglašava Meštrović.
Poručio je kako poslodavci ne traže ni kune više nego što im pripada, već vlada mora odlučiti koliki je dio javnog linijskog prijevoza spremna financirati.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.