HRVATSKA napokon ulazi u Schengen.
>> Ukidaju se 73 granična prijelaza
O tome je donesena jednoglasna odluka na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU u Bruxellesu. Hrvatska postaje 27. članica schengenskog prostora i za manje od mjesec dana ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće i u zračnim lukama.
"Postoji mogućnost unutarnjih kontrola"
Što se sve mijenja, za RTL je pojasnio glavni ravnatelj policije Nikola Milina.
Milina je kazao kako ulaskom Hrvatske u Schengen RH preuzima kontrolu schengenske granice, a ne kao do sada vanjsku granicu EU. "Preuzimamo potpunu kontrolu za cijelu Europsku uniju, za prostor Schengena, na unutarnjim granicama se ukidaju granične kontrole koje sada postoje", naglasio je.
Kaže da neće biti kontrola kao do sada za Sloveniju i Mađarsku te da se ukidaju ukupno 73 granična prijelaza. Rekao je kako postoji mogućnost unutarnjih kontrola, što znači da zemlja u određenom periodu može ponovno uspostaviti unutarnju kontrolu, no to vrijedi za posebne razloge kao što je ugrožavanje sigurnosti.
"Povremene kontrole su kompenzacijske mjere koje ćemo i mi raditi u unutrašnjosti teritorija. Nije stvar da nitko nikoga neće kontrolirati, ali se to neće raditi kao sada, neće biti kontrole na graničnim prijelazima", kazao je za RTL.
Ševrović: Može se očekivati pojačan pritisak
Međutim, hoće li to eventualno dovesti do kaosa pri ulasku na autocestu, gdje će i dalje biti naplatne kućice koje će ostati barem do 2025. godine? Drugim riječima, mi smo se prvo riješili granica, a tek onda će se ići u ukidanje naplatnih kućica, o čemu se govori godinama.
Laički gledano, dojam je da će se vrijeme koje se sad gubi na provjeri dokumenata na granicama kasnije gubiti na naplatnim kućicama, što bi moglo dovesti do gužve. Ovu tezu odlučili smo provjeriti s predstojnikom Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti, Markom Ševrovićem.
Što se tiče ukidanja granica, može li se očekivati da će doći do većih gužvi kad turisti pristupe autocesti?
"U svakom slučaju, ukidanje graničnih kontrola povećat će propusnost na mjestima gdje su nekad bili granični prijelazi te se može očekivati pojačan pritisak na ostalim mjestima autocestovne mreže.
Mislim kako bi određenih problema moglo biti na naplatnoj postaji Bregana, ali vjerujem kako će Hrvatske autoceste poduzeti mjere kojima će se osigurati veća propusna moć. I ove smo godine imali slučaj da je priljev vozila iz smjera Bregane, Maclja i Goričana prema Lučkom bio veći od onoga što dvije prometne trake između Zagreba i Bosiljeva mogu propustiti.
U tom smislu usko grlo nije ulazna naplatna postaja Lučko, nego činjenica da dvije prometne trake imaju svoj kapacitet koji bude dostignut", govori on.
"Nije bilo moguće direktno povezati pristupanje Schengenu i promjenu sustava naplate"
Bi li bolje bilo da se ulazak u Schengen uskladio s promjenama sustava naplate na autocestama?
"Pristupanje Hrvatske Schengenu i promjena sustava naplate cestarine izrazito su kompleksni procesi koji ovise o brojnim čimbenicima i mislim da ih nije bilo moguće direktno vezati. Na izmjenama sustava naplate cestarine intenzivno se radi već nekoliko godina i mislim da taj proces ide u dobrom smjeru. Ne treba zanemariti i financijski aspekt izmjene sustava naplate cestarine, radi se o izrazito skupom procesu", napomenuo je.
"Potrebno je hitno uvesti sustave sekcijskog nadzora i mjerenja brzine"
"Kao što sam spomenuo prethodno, problemi bi mogli nastati na tzv. čeonim naplatnim postajama, npr. kod Umaga, na NP-u Rupa, NP-u Bregana, NP-u Macelj i NP-u Goričan.
Osobno vjerujem kako se ipak na tim postajama organizacijskim mjerama može osigurati dovoljna propusna moć te mislim da u ovom trenutku nije racionalno razmišljati o dogradnji kapaciteta s obzirom na najavljene izmjene sustava naplate.
S druge strane, na mreži Hrvatskih autocesta potrebno je hitno uvesti sustave sekcijskog nadzora te mjerenja brzine i razmaka između vozila jer se time uz očekivano povećanje sigurnosti može povećati i propusna moć za gotovo 30%.
Naime, maksimalna propusna moć autocesta ostvaruje se pri brzinama od 85 do 95 km/h te je iz tog razloga u vršnim opterećenjima bitno osigurati stabilan prometni tok negdje u tom rasponu.
Tu nažalost imamo velike probleme zbog neodgovornih vozača koji se ne pridržavaju promjenjivih prometnih znakova, vozeći prevelikom brzinom i s premalim razmakom između vozila u koloni te izazivajući time tzv. šok-valove u prometnom toku i prometne nesreće, zbog kojih nastaju ogromni zastoji u vršnim periodima.
Mišljenja sam kako bi taj sustav mjerenja imao značajniji efekt na propusnu moć autocesta čak i od promjene sustava naplate", rekao je on.
"Pitanje je koliko će ulazak Hrvatske u Schengen promijeniti prometne tokove"
Što se tiče čekanja na granicama sa zemljama koje nisu dio EU, Ševrović govori kako ne očekuje neke promjene.
"Koliko je meni poznato, procedure koje su se provodile do sada ne bi se trebale u bitnome mijenjati, stoga smatram kako neće doći do velikih promjena u duljini čekanja na graničnim prijelazima prema trećim državama. Naravno, jedna stvar koja ostaje nepoznanica jest koliko će ulazak Hrvatske u Schengen ustvari promijeniti prometne tokove.
Npr. za očekivati je da ćemo imati povećani dolazak tzv. vikend-turista iz zemalja schengenskog područja, ali isto tako, zbog smanjenja broja graničnih prijelaza kod tranzitnog prometa, jednom kada se prođe vanjska granica EU, moguće je očekivati da će dio tokova koji su do sada iz tog razloga zaobilazili Hrvatsku promijeniti rutu i tranzitirati kroz RH", dodaje.
Zaključio je kako je u smislu prometa i distribucije paneuropskih prometnih tokova ulazak Hrvatske u Schengen odlična vijest za sve nas.
"Porast mobilnosti u pravilu sa sobom donosi i porast BDP-a tako da od ulaska u Schengen u prometnom smislu očekujem samo koristi. Naravno, pritom treba voditi računa kako povećanje mobilnosti koja se ostvaruje vozilima koja koriste fosilna goriva sa sobom nosi i dobro poznate negativne efekte, ali to je problem kojim se moramo pozabaviti nevezano uz ulazak u schengenski prostor", zaključio je.
U siječnju natječaj za nabavu novog sustava?
Index se na ovu temu obratio i HAC-u upitom kad bi se moglo ići u novi sustav naplate cestarina. Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.
>>Novi sustav naplate na autocesti od 2025. Neće biti naplatnih kućica
Jutarnji list je krajem listopada pisao kako bi novi sustav naplate cestarine na autocestama trebao biti uveden 2025. godine. To uvjerenje iskazali su sugovornici ovog dnevnika iz Ministarstva prometa.
U Ministarstvu prometa očekuju u siječnju sljedeće godine raspisivanje natječaja za nabavu novog sustava, koji će biti otvoren 45 dana. Ako ne bude puno žalbi, izvođač bi mogao biti odabran do svibnja, a do rujna bi ugovor mogao biti sklopljen.
Radovi ugradnje sustava i njegovo testiranje trebali bi se odvijati tijekom 2024. godine kako bi on mogao profunkcionirati 2025. Novi sustav će do tada biti ugrađen na mrežu autocesta kojom upravlja HAC, a sugovornici Jutarnjeg se nadaju da će do tada biti dogovoreno uvođenje nove naplate i na autocestama kojima upravljaju Bina-Istra i Autocesta Zagreb-Macelj.