HRVATSKA ima glomazan sustav od čak 313 turističkih zajednica plus HTZ, a brojni poduzetnici prisiljeni su im plaćati članarinu iako nam navode da od toga nemaju nikakve koristi. Državni ured za reviziju posljednji je put objavio nalaz revizije nad radom turističkih zajednica i HTZ-a 2014., s tim da su revizijom obuhvaćeni financijski i poslovni izvještaji za 2012. godinu. Revizijom je utvrđeno da turističke zajednice nisu kontrolirale namjensko trošenje dodijeljenih sredstava.
Nalaz revizije također je otkrio i da je najviša prosječna bruto plaća isplaćena u iznosu 46.536,00 kn (Hrvatska turistička zajednica) i 37.054,00 kn (Turistička zajednica Grada Zagreba). Ovakve plaće nemaju ni ministri.
Udruga Glas poduzetnika tražila je ukidanje obaveznog plaćanja članarine HTZ-u, no vlada je taj prijedlog odbila. Poduzetnici s kojima smo razgovarali navode da se njihov novac koji uplaćuju HTZ-u troši na skupe večere, plaće i putovanja biznis klasom, a da istovremeno nemaju nikakve konkretne koristi od HTZ-a.
>>Vlada odbila ukidanje članarina za HGK i turističke zajednice
Šef HTZ-a: Gospodarstvenici imaju direktne koristi od članarina
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić osvrnuo se na zahtjev za ukidanjem obavezne turističke članarine tvrdeći kako gospodarstvenici od turističkih zajednica imaju direktne koristi.
"Ima tu dosta nerazumijevanja pa bih želio apostrofirati dvije stvari - prvo, sustav turističkih zajednica se financira iz turističke pristojbe i članarine, a iz tih novaca se financiraju konkretne aktivnosti svih članica, gospodarskih subjekata, koji onda primjerice organiziraju manifestacije ili odlaze na sajmove ili s nama zajedno provode udruženo oglašavanje i tako dalje. I s druge strane, sustav turističkih zajednica je svojevrsno gospodarsko interesno udruženje gdje upravo gospodarstvenici kroz tijela turističke zajednice - to je turističko vijeće - upravljaju sredstvima i donose odluke oko realizacije pojedinih aktivnosti", rekao je Staničić.
Berislav Marszalek iz udruge Glas poduzetnika, vlasnik je tvrtke Entrio za prodaju ulaznica za evente, a za Index je komentirao plaćanje turističkih pristojbi i rad turističkih zajednica. Osvrnuo se na izjavu šefa HTZ-a Kristjana Staničića "da je sustav turističkih zajednica svojevrsno gospodarsko interesno udruženje gdje upravo gospodarstvenici kroz tijela turističke zajednice - to je turističko vijeće - upravljaju sredstvima i donose odluke oko realizacije pojedinih aktivnosti".
"To je suludo. Kompletan sistem parafiskalnih nameta je sulud jer imamo niz davanja na koja smo prisiljeni, a od toga nemamo neke koristi. To odbija i strane investitore i apsolutno je netočno da ja kao vlasnik tvrtke na ikoji način utječem na raspodjelu sredstava turističkih zajednica. Mi poduzetnici ne znamo gdje završava taj novac koji im uplaćujemo kroz prisilnu naplatu članarina, nemamo pojma na koji se način novac raspodjeljuje", rekao je za Index Marszalek.
Marszalek: Velik dio TZ-ova su poligoni za kreiranje i održavanje glasačkog tijela, zapošljavanje podobnih i kumova
Zna samo da se ne raspoređuje uvijek pravedno i da, kako navodi, postoje interesne skupine koje dobivaju novac.
"U svakom slučaju, riječ je o netransparentnoj raspodjeli sredstava. Suludo je da ja, kao vlasnik firme za prodaju ulaznica za evente i kao takav nisam direktno u turizmu, plaćam ikakva davanja za turizam, to nije dio našeg posla, a izjava da sudjelujemo u raspodjeli nije točna", kazao je.
Navodi kako bi on volio da može sudjelovati u usmjeravanju novca iz članarina i na festivale te da nezavisni organizatori događanja ne dobivaju adekvatnu potporu.
"Veći dio privatnog sektora nikako ne utječe na raspodjelu tih novaca iako nam svima otimaju novce. Nevjerojatno je da imamo toliki broj turističkih zajednica. Velik dio njih su poligoni za kreiranje i održavanje glasačkog tijela, zapošljavanje podobnih i kumova kao i za gradnju interesne mreže koja koči svaku promjenu, a sve preko leđa privatnog sektora. Svakako bi trebalo smanjiti broj turističkih zajednica i promijeniti način njihovog financiranja", kazao je Marszalek.
Vlasnik turističke agencije: Nikad nismo ništa dobili niti nas se ikad pitalo o raspodjeli sredstava od članarina
Igor Sertić, vlasnik turističke agencije Putolovac i član udruge Glas poduzetnika, rekao nam je da oni na početku mjeseca plate članarinu HTZ-u te kasnije ni ne razmišljaju o tome, jer znaju da od te članarine nemaju ništa.
"Sve poslovne odluke donosimo unutar poduzeća jer u Hrvatskoj ne postoji krovna organizacija koja daje savjete i benefite. Možda to vrijedi za neke interesne skupine, možda za hotelijere, a zaboravlja se da turizam sačinjavaju i turoperatori, vodiči, OPG-ovi, suvenirnice, svi koji sudjeluju u poslu kad se neka grupa turista dovede. Malo je kriva vizija turizma. Mi nikad nismo ništa dobili niti nas se ikad pitalo o raspodjeli sredstava od članarina. Svi smo prepušteni sami sebi. Nemamo apsolutno nikakve koristi od HTZ-a", kazao nam je Sertić.
Pitali smo ga i kako komentira trošenje sredstava HTZ-a i TZ-ova.
"S obzirom da ne znamo na što se sve troši novac od članarina, ne mogu komentirati, no vidimo da dio odlazi na njihove plaće i novac odlazi na nečija putovanja, a na naša sigurno ne", zaključio je Sertić.
Bujas: Vidimo da se novac koji uplaćujemo HTZ-u troši za plaćanje biznis klasa aviona i kojekakve fešte na sajmovima
Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika, za Index je rekao da sve privatne tvrtke koje nemaju veze s turizmom ne bi trebale plaćati članarinu.
"Država ne gleda jeste li kao firma u gubitku ili ne, nego ste vi obavezni platiti članarinu HTZ-u. Smatram da se HTZ treba financirati isključivo iz boravišnih pristojbi koje dolaze od gostiju. Dakle od pristojbi turista, a što se tiče samog marketinga i trošenja, volio bih vidjeti da se nas poduzetnike poziva da savjetujemo gdje da se troše novci jer vidimo da milijuni odlaze na plaće zaposlenih po TZ-ovima, vidimo da se novac koji uplaćujemo troši za plaćanje biznis klasa aviona i kojekakve fešte na sajmovima, no od sajmova nismo vidjeli nikakvog marketinškog efekta", rekao nam je Bujas.
Istaknuo je kako se efekti promotivnih aktivnosti za Hrvatsku vide samo pojedinačno od strane velikih hotelskih kuća i ostalih zainteresiranih, kao što su putničke agencije.
"Dakle vidimo efekte od strane poduzetnika, ali ne od HTZ-a. Uostalom, u čemu je problem da se financiraju samo od pristojbi, a i taj novac trebaju uložiti u promociju Hrvatske, ali na stranim tržištima, a ne da Hrvatsku reklamiraju u Hrvatskoj, smiješno je što to rade. Sad očekujemo da se na tržištima Njemačke, Slovačke, Poljske, Češke krene u aktivnu kampanju promocije Hrvatske", zaključio je Bujas.
I dok poduzetnici navode da nemaju nikakve koristi od plaćanja članarine, a direktor HTZ-a Kristjan Staničić tvrdi suprotno, prisjetimo se samo nekih slučajeva o kojima smo pisali prošle godine, a odnose se na rad pojedinih TZ-ova.
Malo naselje Vrboska, od svega 548 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011.), nalazi se u općini Jelsa na Hvaru te ima svoju vlastitu turističku zajednicu, a njena direktorica Sandra Bogdanić prošlog ljeta nije radila, već je bila bolovanju, i to, prema informacijama kojima raspolaže Index, zbog stresa.
Direktorica TZ-a s Hvara na bolovanju u vrijeme sezone, a odlazi na plažu i feštu
Od nekoliko izvora čuli smo da se direktoricu za vrijeme njenog bolovanja svakodnevno moglo vidjeti na plaži s djecom, a bila je i na fešti koja se u tom mjestu održala 10. kolovoza.
>>Šefica mjestašca na Hvaru sezonu provodi na bolovanju: "Stalno je na plaži"
Index je u nekoliko navrata pokušao doći do direktorice kako bismo doznali zbog čega je gotovo dva mjeseca bila na bolovanju, ali bezuspješno. Prvo smo joj poslali upit na mail, potom poruku preko Facebooka, a kako nam se nije javljala, na kraju smo je nazvali doma. Na telefon nam se javio njezin suprug koji nam je odbio dati direktoricu rekavši kako je ona na bolovanju i da nam zato ne odgovara. Kad smo ga pitali što je njegovoj supruzi, počeo se derati.
"Vi ste predator, ostavite je na miru, ona je bolesna. Što vi hoćete? Što vas briga što joj je, ona je bolesna. Ostavite je na miru", rekao nam je njezin suprug odbivši nam dati suprugu Sandru na telefon.
Rad Turističke zajednice grada Sv. Ivana Zeline godišnje stoji 1.315.000 kuna, a od siječnja do 22. kolovoza 2019. imala je 650 turista i 1527 ostvarenih noćenja. Na čelu ove Turističke zajednice je direktorica Marinka Zubčić, koja je samo još jedna u nizu šefova TZ-ova koji na Facebooku pozivaju pratitelje da kopiranjem jedne prilično nepismene i glupe izjave onemoguće tobožnju namjeru Facebooka da od 15. kolovoza javno koristi vaše fotografije, što je naravno potpuna izmišljotina.
>>Direktorica TZ-a Zeline ruga se muslimankama i širi lažne vijesti
I direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić objavio je jedan takav status i pozvao ljude da učine isto.
Uz to, direktorica TZ-a Sv. Ivana Zeline, koja na Facebooku rado dijeli fotografije sa svojih putovanja, nije propustila ismijavati tuđu kulturu.
Kako TZ-ovi troše novac?
Naime, direktorica je prošlog ljeta bila na Kavkazu obilazeći Azerbajdžan, Armeniju i Gruziju, gdje je, kako je rekla za Index, s obitelji provela godišnji. Tom prilikom fotografirala se u žičari glavnoga grada Gruzije Tbilisija. Pokraj nje se na fotografiji vidi žena odjevena u burku, što je potaknulo direktoricu da iznad fotografije napiše: "Ovo pored nije moja sjena", dodajući pritom smajliće.
Direktoricu smo pitali koliko ih je zaposleno u TZ-u i tko je obavljao njen posao dok je ona putovala, na što nam je odgovorila da je osim nje zaposlena još jedna osoba koja je u to vrijeme obavljala posao vođenja TZ-a.
Direktorica nam je također prokomentirala odlazak na putovanja.
"Za kraj bih samo još dodala da volim putovati i upoznavati nove zemlje i ljude, cijeli svoj život putujem i prije dolaska u TZ te svako svoje privatno putovanje koristim kako bih dobre stvari koje sam vidjela i naučila primijenila u svojoj sredini", rekla je Marinka Zubčić za Index.
U medijima je pak početkom ove godine izašla vijest da su zaposlenici turističke zajednice iz Medulina o državnom trošku otišli na 10 dana u Dubai, a razlog puta nije bila posjeta sajmu ili promocija, već stjecanje novog iskustva. Na takvo putovanje o trošku TZ-a odu svake godine, a dosad su tako posjetili Tajland, Kubu, Indoneziju, Vijetnam i Kambodžu, a prema pisanju dnevnik.hr-a nerijetko na putovanja na koja su potrošili milijun kuna, idu i članovi obitelji, ali i prijatelji.
Posljednja revizija turističkih zajednica obavljena za 2012. - najveća plaća 46.536 kn u HTZ-u
Inače, Državni ured za reviziju posljednji je put obavio financijsku reviziju 68 turističkih zajednica (Hrvatske turističke zajednice, 20 turističkih zajednica županija, Turističke zajednice Grada Zagreba, 39 turističkih zajednica gradova, četiri turističke zajednice općina i tri turističke zajednice područja) i Instituta za turizam, od 1. listopada 2013. do 30. travnja 2014. godine.
Revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2012. godinu, a njome je utvrđeno da su pored materijalnih rashoda turističke zajednice imale značajne rashode za zaposlene u turističkim zajednicama.
"Najveći broj revizijom obuhvaćenih turističkih zajednica (47) ostvario je rashode za plaće i naknade troškova zaposlenima za 2012. u iznosu do 1.000.000,00 kn. Najviša prosječna bruto plaća isplaćena je u iznosu 46.536,00 kn (Hrvatska turistička zajednica) i 37.054,00 kn (Turistička zajednica grada Zagreba), a najniža u iznosu 1.586,00 kn (Turistička zajednica općine Marija Bistrica). Potraživanja i obveze koncem 2012. turističke zajednice su u godišnjim financijskim izvještajima iskazale potraživanja u iznosu 17.876.832,00 kn, te obveze u iznosu 65.093.423,00 kn. Revizijom je utvrđeno da većina turističkih zajednica nije iskazala potraživanja za turističke članarine i potraživanja za boravišne pristojbe, tako da navedeni iznos potraživanja nije realno iskazan", stoji u nalazu revizije.
Nalaz revizije: Turističke zajednice nisu kontrolirale namjensko trošenje dodijeljenih sredstava
Prema nalazu te revizije, utvrđeno je da pojedine turističke zajednice nisu utvrdile kriterije i mjerila na temelju kojih su donesene odluke o financiranju ili sufinanciranju pojedinih programa i projekata. Također, za većinu programa i projekata nisu utvrđeni ciljevi ili su dani opisno bez brojčanih pokazatelja i drugih mjerljivih kriterija.
"S obzirom da turističke zajednice nisu utvrdile kriterije i mjerila na temelju kojih su donesene odluke za financiranje pojedinih programa i projekata te da nisu utvrđeni ciljevi i pokazatelji za praćenje ostvarenja i učinaka pojedinih aktivnosti na razvoj i unaprjeđenje turizma, Državni ured za reviziju je predložio turističkima zajednicama da utvrde pokazatelje za mjerenje učinaka provedenih aktivnosti i obavljenih zadaća, kako bi se moglo ocijeniti jesu li provedbom planiranih aktivnosti utjecale i u kojoj mjeri na razvoj turizma, odnosno jesu li koristile sredstva na učinkovit način", stoji u nalazu revizije.
Također su utvrdili i nepravilnosti koje se odnose na rashode za zaposlene te rashode za donacije.
Pojedine turističke zajednice nisu donijele interne akte o obračunu i isplati plaća, naknada plaća i o drugim materijalnim pravima zaposlenika, a pojedine turističke zajednice nisu obračunale plaće i naknade plaća u skladu s propisima odnosno internim aktima. Vezano uz rashode za donacije, revizijom je utvrđeno da nisu utvrđeni kriteriji ni procedure za dodjelu donacija, te da pojedine turističke zajednice nisu kontrolirale namjensko trošenje dodijeljenih sredstava", stoji u nalazu revizije.
Bivši ministar Ostojić ukinuo večeru koja je koštala 650.000 kuna: To je bio dernek Hrvata
Godinama se novac u HTZ-u i turističkim zajednicama troši na brojne skupe aktivnosti koje nemaju pretjeranog učinka. Primjera radi, tadašnji ministar turizma Veljko Ostojić je 2012. godine ukinuo tradicionalnu hrvatsku promotivnu aktivnost pod nazivom Hrvatska večer u inozemstvu. Riječ je bila o turističkoj promociji u raznim europskim gradovima, a samo jedna ta večer stajala je oko 650.000 kuna.
"To je bio dernek Hrvata u nekom europskom gradu na kojem bi se okupilo oko 80 posto Hrvata i možda 20 posto stranaca. Večera od nekoliko stotina uzvanika je previše koštala u odnosu na efekte pa sam to ukinuo. Budući da sam kao ministar bio i predsjednik HTZ-a, mogao sam to ukinuti. Ta je Hrvatska večer imala veliki nesrazmjer turističko-komercijalnog učinka u odnosu na novac koji se ulagao", prisjetio se Ostojić za Index.
Koliko godišnje košta članarina turističkim zajednicama?
Prema Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama, visina članarine koju plaća pravna i fizička osoba ovisi o skupini u koju je razvrstana djelatnost kojom se pravna ili fizička osoba bavi te o pripadajućoj stopi za obračun i plaćanje članarine iz članka 6. ovoga Zakona.
Visina članarine koju plaća osoba koja pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ovisi o broju kreveta u sobi, apartmanu ili kući za odmor i broju smještajnih jedinica u kampu i kamp-odmorištu, odnosno prema kapacitetu u objektu za robinzonski smještaj, a sukladno propisu kojim se uređuje obavljanje ugostiteljske djelatnosti.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost na područjima općina i gradova koja se smatraju potpomognutim područjima (I. – IV. razvojna skupina jedinice lokalne samouprave) plaćaju članarinu umanjenu za 20 posto.
>>HUP traži ukidanje parafiskalnih nameta
Primjera radi, proizvođač iz sektora drvne industrije koji ima do 2000 zaposlenih, godišnje plaća 170.120,25 kuna članarine turističkim zajednicama.
Proizvođač iz industrije za proizvodnju hrane i pića s do 300 zaposlenih, godišnje plaća članarinu turističkim zajednicama u iznosu od 124.406,04 kuna.