SKORO jedna četvrtina građana SAD-a tvrdi kako ne misli nikad ići u mirovinu, pokazalo je istraživanje Centra za istraživanje javnih politika Associated Pressa.
No stručnjaci tvrde kako bolesti, ozljede, otpuštanja i druge obaveze često prisiljavaju starije osobe da prestanu raditi prije nego što bi to željele, piše CBS.
Prema ovom istraživanju, 23 posto radnika, među kojima skoro dvoje od desetero ima preko 50 godina, ne očekuju da će prestati raditi. A skoro četvrtina smatra da će nastaviti raditi nakon 65. godine.
Prema službenim statistikama iz lipnja, otprilike jedna od pet osoba starijih od 65 godina radi ili aktivno traži posao.
Inače, AP-ovo istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1423 osobe provedeno je u veljači ove godine.
56 posto mladih ne osjeća financijsku sigurnost kad je riječ o mirovini
A jedno od pitanja glasilo je koliko se financijski sigurno osjećaju kad je u pitanju mirovina. 14 posto građana SAD-a mlađih od 50 godina te 29 posto starijih od 50 godina izjavili su kako se osjećaju pripremljenima za mirovinu.
Četvero od desetero odraslih osoba izjavilo je kako se osjeća donekle pripremljeno, a otprilike jedna trećina se osjeća nepripremljeno.
S druge strane, 56 posto mladih tvrdi kako se ne osjeća pripremljeno za mirovinu.
45 posto građana misli da je dulji ostanak na tržištu rada bolji za ekonomiju
Među umirovljenicima, 38 posto ih je izjavilo da su bili vrlo pripremljeni kad su odlazili u mirovinu, dok ih je 25 posto izjavilo kako nisu bili pripremljeni za mirovinu.
Uz to, građani SAD-a imaju podijeljene osjećaje oko toga kako starenje djeluje na tržište rada i radnike - 39 posto njih misli da je dulji ostanak na tržištu rada bolji za američke radnike, dok 29 posto misli da to nije dobra stvar, a 30 posto ih je indiferentno po ovom pitanju.
Oko 45 posto ih misli da dulji ostanak na tržištu rada ima pozitivan učinak na američku ekonomiju.
Bolesti i ozljede dovode do ranih mirovina
A samo šest posto ispitanika izjavilo je kako je u mirovinu otišlo prije nego što su napunili 50 godina.
No ostanak na tržištu rada može biti nerealan za ljude koji neočekivano obole ili se ozljede. Za njih troškovi liječenja te činjenica da nemaju ušteđevine dovode do povećanja dnevnih troškova.
"Ljudi poput mene, koji su prosječni radnici, kad im se nešto neočekivano dogodi, mogu sve izgubiti zbog troškova liječenja", rekao je Larry Zarzecki, bivši policajac iz Marylanda, koji je prestao raditi u svojim četrdesetima nakon što je dobio tremor u desnoj ruci. Kad je napunio 47 godina, dijagnosticirana mu je Parkinsonova bolest. Danas ima 57 godina i živi u Baltimoreu te je jedan od osnivača neprofitne organizacije Movement Disorder Education and Exercise, koja pomaže oboljelima od Parkinsonove bolesti i sličnih oboljenja.
Ima mirovinu i zdravstveno osiguranje, no godišnje povrh toga potroši oko 3000 dolara za lijekove.
"Ne mogu si priuštiti, niti će moje zdravstveno osiguranje odobriti, najnovije lijekove za Parkinsonovu bolest", rekao je za CBS i dodao kako ljudi u njegovom položaju moraju birati hoće li, primjerice, novac potrošiti na liječenje ili troškove za grijanje.