Usred očekivanja u Moskvi da će američki predsjednik Donald Trump u idućim danima telefonski razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ruski dužnosnici zauzimaju tvrde stavove o ratu u Ukrajini, nastojeći smanjiti očekivanja od mogućeg značajnijeg pomaka u odnosima između SAD-a i Rusije.
Ohrabreni napretkom na bojištu i uvjereni da bi Trump mogao smanjiti vojnu pomoć Ukrajini, mnogi u Moskvi vjeruju kako Rusija može osvojiti dodatne teritorije i prisiliti Kijev da tijekom godine pristane na povoljan dogovor. "Na proljeće uvjeti još neće biti povoljni za završetak rata", rekao je Sergej Markov, analitičar naklonjen Kremlju. "Ali do jeseni, dok Trump smanjuje financiranje, a ruska vojska ostvaruje dodatne uspjehe, mogli bismo dočekati bolje političke okolnosti."
Trump, s druge strane, zagovara brzo okončanje sukoba i očekuje se da će inzistirati na pregovorima bez odgode. U objavi na platformi Truth Social zaprijetio je "visokim porezima, carinama i sankcijama na svu robu koju Rusija prodaje Sjedinjenim Državama" ako Putin ne pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom.
"Napravit ću veliku USLUGU Rusiji, čija ekonomija propada, i predsjedniku Putinu. Dogovorite se sada i ZAUSTAVITE ovaj apsurdan rat! BIT ĆE JOŠ GORE," dodao je Trump.
"Ukrajina i Moldavija bi mogle nestati ove godine"
Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je da Moskva vidi malu priliku za dogovor s Trumpovom administracijom, no mnogi utjecajni glasovi u Rusiji smatraju da bi takav dogovor uključivao značajne promjene u europskoj sigurnosti i podjelu Ukrajine.
Prema planovima koji se sve češće spominju među dužnosnicima Kremlja, Rusija bi zahtijevala neutralnu i demilitariziranu Ukrajinu izvan NATO-a te zadržavanje teritorija koji je već pripojen. Uz to, Moskva traži šire razgovore o sigurnosnoj arhitekturi Europe te povlačenje NATO-ove vojne infrastrukture s ruskih granica. Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov naglasio je da dogovor ne bi smio biti "samo privremeni prekid vatre ili predah, već trajni mir koji poštuje naše strateške interese."
Putinov savjetnik Nikolaj Patrušev, bivši šef Vijeća sigurnosti Rusije, u intervjuu za prokremaljsku novinu Komsomolskaja Pravda sugerirao je da bi Ukrajina i susjedna Moldavija mogle prestati postojati do kraja godine. "Za Patruševa ne postoji druga opcija osim da Ukrajina postane naša - prijateljska: kapituliraju i prihvate sve naše zahtjeve - ili da se raspadnu", kazala je Tatjana Stanovaja, neovisna analitičarka iz francuske agencije R.Politik.
"Ili potpuna pobjeda ili ništa"
Patrušev i drugi tvrdolinijaši predstavljaju snažan dio ruske političke elite, ali konačnu odluku o dogovoru s Trumpom donosi isključivo Putin, naglašava Stanovaja. Tvrdolinijski analitičar Dmitrij Trenin, pišući za prokremaljski časopis Profil, tvrdi kako bi borbe trebale trajati sve dok uvjet Moskve - kapitulacija Kijeva - ostaje neprihvatljiv Zapadu.
"Sukob između dvije sile ostat će dubok i dugotrajan. Trumpova će strategija i dalje favorizirati globalnu dominaciju Amerike", napisao je, predviđajući da bi Rusija u narednim mjesecima mogla zauzeti dodatne ukrajinske teritorije poput Odese, Harkiva, Mikolajiva ili Dnjipra.
"Za Moskvu, bilo što manje od potpune pobjede jednako je porazu, a takav ishod jednostavno nije prihvatljiv", piše Trenin. Prema njegovom mišljenju, svaka mirovna opcija koja bi rezultirala prozapadnom Ukrajinom mora se spriječiti "pod svaku cijenu." Ukrajina mora postati "najprije pacificirana, zatim mirna, a na kraju saveznik."
Zabrinutost u Moskvi
Neki ruski dužnosnici istodobno izražavaju zabrinutost da bi Trump mogao agresivno zastupati interese Washingtona na štetu Rusije. Smatraju da je, bez obzira na predsjednika, ključna američka strategija obuzdavanje Rusije vojno i ekonomski. Predsjednik ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin izjavio je kako će SAD pod Trumpovim vodstvom nastojati zadržati svoju globalnu hegemoniju. Podsjetio je i da je Trumpova prva administracija povećala sankcije protiv Rusije i isporučila prve smrtonosne vojne pošiljke Ukrajini.
Anatolij Antonov, bivši ruski veleposlanik u SAD-u, izjavio je kako je Trumpov prvi mandat obilježilo "sustavno uništavanje bilateralnih odnosa," urušavanje diplomatskih kontakata i "ekonomsko gušenje Rusije."
"Rusija je spremna boriti se desetljećima"
Stanovaja smatra da maksimalistički zahtjevi prokremaljskih jastrebova pokazuju Putinovu spremnost da nastavi rat ako ne dobije što želi od Trumpa. "Ne traže pregovore radi pregovora, već žele da Zapad i Washington priznaju kako je Ukrajina izgubila rat," rekla je. "Rusija je spremna boriti se desetljećima, ako bude potrebno."
Putin je, prema Stanovaji, manje fokusiran na međunarodno priznanje anektiranih teritorija, a više na osiguranje dominacije nad Ukrajinom. "Najvažnija stvar za njega je da Ukrajina postane prijateljska zemlja. Kijev mora kapitulirati, priznati poraz i prestati pružati otpor," zaključila je.
No, Putin se suočava s ozbiljnim izazovima, posebno zbog sve većeg pritiska na rusku ekonomiju i ogromnih troškova rata. Ovi problemi bi se mogli pogoršati ako Trump ispuni prijetnje dodatnim sankcijama. Kamate i inflacija već rastu, a velike kompanije upozoravaju na moguće valove bankrota zbog sve većih dugova. Gotovo 40 posto proračuna već odlazi na vojsku i sigurnosne službe.
Jedna od većih prijetnji za Putina je Trumpova potencijalna odluka da smanji cijene nafte, slijedeći svoju mantru "buši, buši, buši," kao i prijetnja dodatnim sankcijama kako bi prisilio Putina na pregovore.
"Win win situacija"
Sergej Markov smatra da bi telefonski razgovor između Trumpa i Putina mogao otvoriti vrata novim pregovorima i postaviti temelje za summit. "Na tom summitu možda neće postići kompromis o Ukrajini, ali će pronaći zajednički jezik o drugim pitanjima", izjavio je, izrazivši optimizam da bi Trump mogao napraviti ustupke poput zabrane Kijevu da koristi zapadno oružje protiv Rusije.
Iako Trump koristi oštru retoriku, neki republikanci vjeruju da bi sastanak mogao završiti povoljno za Putina. "Trump će prikazati da je okončao rat, ali će popustiti. Putin će dobiti ono što želi," rekao je jedan izvor blizak Republikanskoj stranci.
Trumpove izjave o mogućoj kupovini teritorija poput Panamskog kanala ili Grenlanda također su izazvale pažnju jer se uklapaju u Putinov svjetonazor - svijet u kojem moćne države pregovaraju na štetu manjih.
Očekuje se da će Trumpova administracija odstupiti od pravila međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata, koji je zabranio promjenu granica silom, i pronaći zajednički jezik s Putinovim teritorijalnim ambicijama. "Trumpove izjave pokazuju da stara pravila više ne vrijede, čak ni za SAD", rekao je jedan akademik. "Ako SAD može postavljati teritorijalne zahtjeve svojim saveznicima, zašto ne bi i Rusija?"