U MORU loših vijesti o rastu cijena hrane, ratu u Ukrajini, očekivanju globalne recesije, višestrukom poskupljenju električne energije za poduzetnike itd. stigla je jedna dobra vijest. Iz Državnog zavoda za statistiku je priopćeno da je BDP Hrvatske u drugom kvartalu (travanj, svibanj, lipanj) rastao za 7.7 posto u donosu na isto razdoblje prošle godine.
Da ne bude zabune, radi se o rastu korigiranom za inflaciju, tj. realnom BDP-u. Nominalno je Hrvatska tijekom travnja, svibnja i lipnja prošle godine ostvarila ukupno 105.672 milijuna kuna BDP-a, a u istim mjesecima ove godine 125.036, što je rast za više od 18 posto. Ali korigirano za rast cijena, rast je svejedno 7.7 posto.
Hrvatska je tako naizgled paradoksalna država, Dok u SAD-u već dva kvartala BDP pada, a Njemačka i ostatak članica EU jedva izbjegavaju pad, Hrvatska raste po stopama kojih se ne bi posramila ni Kina u najboljim vremenima. Usput rečeno, čak i Kini je pao BDP drugi kvartal 2022 u odnosu na prvi (minus 2.6 posto), i narastao tek 0.4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Podatke o rastu BDP-a u trećem kvartalu je Kina trebala objaviti 17.listopada, ali je odgođeno.
Situacija postaje jasnija ako se pogledaju izvori rasta. Izvoz roba je rastao 26.5 posto, što je indikator da rast nije baziran samo na potrošnji nego veliku ulogu igra i proizvodnja. Doduše, uvoz roba je rastao još više, za 30.7 posto, pa je utjecaj salda robne razmjene bio negativan (uvoz smanjuje izračun BDP-a).
Ali je snažan rast izvoza i uvoza dobar pokazatelj snažnog rasta proizvodnje i potrošnje. Dugoročno gledano, izvoz je rastao brže od izvoza cijelu 2021. i prva tri mjeseca ove godine, što je utjecaj novih kretanja u trgovinskim tokovima na razini EU.
Radi se o nearshoringu, praksi da kompanije iz razvijenih država EU (i SAD) pokušavaju skratiti dobavne pravce za sirovine, poluproizvode i proizvode. Nova poslovna praksa je nastala kao nužnost u doba pandemije, kada su trgovački pravci bili usporeni i "zakrčeni", a troškovi prijevoza naglo porasli.
>> Hrvatski izvoz nadmašio očekivanja, ali ima još puno prostora za napredak
Troškovi kontejnerskog prijevoza su godinama bili relativno stabilni, a pred kraj 2021. su narasli za 6 do 7 puta. Time se postupno prekida, ili bar usporava, trend offshoringa. Kompanije i trgovci iz razvijenih država EU shvaćaju da bar dio dobavljača moraju imati u geografski bližim zemljama, a ne kao prije u Kini, pa počinju tražiti nove dobavljače u državama tzv. Nove Europe, Turskoj i na Balkanu.
U Hrvatskoj je pokrivenost uvoza izvozom tijekom prve polovice ove godine narasla na 59 posto, koliko nije bila desetljećima. Još od sredine devedesetih oscilira između 46 i 55 posto. 1997. je bila 46 posto, a zadnje godine prije globalne financijske krize, 2007., tek 47.9 posto.
Proizvodna metoda izračuna bruto dodane vrijednosti također oslikava snažan rast industrije. Plus od 4.4 posto kategorije "Prerađivačka industrija" u drugom kvartalu, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dobrodošao je znak. Posebno ako znamo da industrija Njemačke usporava, bori se s velikim problemima skupih energenata, nedostatka sirovina i dijelova, a radi se o glavnom izvoznom tržištu za industriju Hrvatske.
Izvoz i uvoz usluga pokazuje da gospodarstvo stabilno raste, iako je saldo negativan, pa ustvari činjenica da Hrvatska daleko više uvozi nego izvozi smanjuje BDP. No po pitanju izvoza i uvoza usluga može se biti siguran da je glavni poticaj rasta BDP-a, i u tome Hrvatska ostvaruje snažno pozitivan saldo.
Naravno, primarno se radi o turizmu. Izvoz usluga u travnju, svibnju i lipnju je rastao 65.7 posto u odnosu na prošlu godinu, čime se turizam vraća na rekordnu 2019. Da se turizam snažno oporavlja, a direktno i indirektno je s turizmom povezano 15 posto BDP-a Hrvatske, pokazuju i podaci o izdanim računima, dolascima, noćenjima, ulascima u zemlju itd.
Snažnu sezonu pokazuju čak i zadnji podaci o inflaciji. Nakon hrane i goriva najveći rast cijena u lipnju je zabilježen u restoranima i hotelima. Isto vrijedi za travanj i svibanj. Sve daje naslutiti da će se trend turističkog oporavka, na razine iz rekordne 2019. ili čak više, nastaviti i u trećem kvartalu (srpanj, kolovoz, rujan).
Objavljeni podaci o dolascima i noćenjima Hrvatske turističke zajednice potvrđuju da je oporavak turizma podjednako jak u trećem kvartalu, turistički daleko najaktivnijem. Podaci Porezne uprave pak pokazuju da je srpanj bio povijesni, s najvećim ukupnim iznosom fiskaliziranih računa u povijesti, tj. od kada je uveden sustav fiskalizacije 2015.
Ukupni iznos računa je u svibnju 2021. iznosio 48.85 milijardi kuna, a u svibnju 2022. 61.24 milijarde kuna. Rast od 12.39 milijardi, ili 20 posto, dijelom se može objasniti rastom cijena. Ali čak i kada se korigira za rast indeksa potrošačkih cijena u grupi "Restorani i hoteli", snažan rast potrošnje je gospodarska realnost, a ne statistička iluzija uzrokovana inflacijom.
Treći izvor snažnog rasta BDP-a je potrošnja kućanstava. Korigirano za rast cijena, potrošnja kućanstava u drugom kvartalu ove godine je 7.7 posto veća nego u istom razdoblju 2021.
Raste i štednja građana. Po pitanju potrošnje i štednje mogu se očekivati dva efekta do kraja godine; s jedne strane će veliki priljevi od turizma nastaviti gurati potrošnju i štednju kućanstava, a s druge strane realne plaće padaju zbog inflacije.
Dobra vijest je i rast bruto investicija u fiksni kapital za 5.5 posto, što se primarno odnosi na investicije gospodarstva u zgrade, strojeve i opremu. Visoka potrošnja kućanstava uz rast investicija kompanija je dobar temelj nastavka gospodarskog rasta.
Koliko snažno potrošnja raste možda se najbolje vidi po rastu u kategoriji "Trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane" bruto dodane vrijednosti, koja bilježi rast od čak 25 posto.
Potrošnja države je čak u minusu za 2.2 posto, korigirano za inflaciju. Tako da za rast u drugom kvartalu nije zaslužno državno "pumpanje", nego primarno potrošnja kućanstava, dobri turistički rezultati i solidne investicije u fiksni kapital.
Da nema jako visoke inflacije, koja je veća nego u razvijenim državama, ekonomska situacija u Hrvatskoj bila bi kratkoročno idilična. Ali cijene svega rastu, pogotovo hrane i energenata, očekuje se daljnji rast, realno plaće padaju. Ljudi mogu za istu plaću danas platiti manje proizvoda i usluga nego prošle godine.
Očekivanje je da će se snažan rast nastaviti u trećem kvartalu (srpanj, kolovoz, rujan), koji je tradicionalno ekonomski obilježen turističkim rezultatima. U tom kvartalu dolazi najviše turista, najveća je potrošnja i najveći ostvareni ukupni BDP.
Krajem godine, u četvrtom kvartalu (listopad, studeni, prosinac), najraniji je rok kada bi BDP Hrvatske mogao početi padati. Realno, sve ovisi o tome kako će se razvijati situacija u Njemačkoj i Italiji, dva glavna vanjskotrgovinska partnera Hrvatske. Ako te zemlje izbjegnu recesiju do kraja godine, izbjeći će je i Hrvatska.
>> Hrvatsko gospodarstvo raste brže od kineskog
Realniji rok za dolazak recesije je početak sljedeće godine. Njemačka i Italija u drugom kvartalu 2022. ipak nisu imale pad BDP-a (Njemačka 0.1 posto rastu u odnosu na prethodni kvartal, Italija 0.7), pa bi tako najranije treći kvartal mogle imati pad BDP-a, što znači da bi tehnički tek u drugoj polovici godine mogle završiti u recesiji (dva uzastopna kvartala pada BDP-a).
Iako na turizam otpada (pre)veliki dio BDP-a Hrvatske, ipak je puno važnija prerađivačka industrija. A ona ovisi o razvoju situacije na glavnim izvoznim tržištima, Njemačkoj i Italiji. Slovenija, treći najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske, ima najsnažniji rast BDP-a u EU.
Stoga je najrealniji scenarij da će Hrvatska tek u 2023. ući u recesiju, i to tek nakon što se recesija pojavi u razvijenijim državama EU poput Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije. Problem predstavlja inflacija, koja već smanjuje realne plaće. A na nju Hrvatska sama ne može puno utjecati, kao uostalom ni na recesiju, jer je kao mala otvorena ekonomija usko povezana s kretanjima na razini cijele EU.