Čileanski predsjednik Gabriel Boric postao je prvi čelnik neke američke zemlje i tek treći u svijetu koji je posjetio Južni pol stigavši u američku bazu na tom teritoriju, prenosi BBC.
Predsjednik je ustvrdio da je njegov posjet postaji Južnog pola Amundsen-Scott ponovno potvrdio pravo Čilea na suverenitet nad dijelom Antarktike.
"Ovo je prekretnica za nas", rekao je Boric u snimci prikazanoj na čileanskoj televiziji dodavši da je to "prvi put da je čileanski predsjednik na Južnom polu i govori o čileanskoj misiji na Antarktici".
Putovao sa znanstvenicima i članovima vlade
Boric je putovao sa skupinom znanstvenika i nekoliko članova vlade, uključujući ministre oružanih snaga i okoliša, priopćio je njegov ured.
Predsjednik je rekao da posjetom naglašava odlučnost Čilea da igra ključnu ulogu u znanstvenim projektima na tom području, posebno onima koji se tiču klimatskih promjena.
Vlada je u priopćenju rekla da su se istraživački centri, sveučilišta, diplomati i oružane snage ujedinili kako bi osigurali da Čile postane svjetski ulaz na Antarktiku.
Ljevičarski predsjednik Boric pobijedio je na predsjedničkim izborima u Čileu 2021. godine i tako s 35 godina postao najmlađi čelnik te zemlje.
Treći je nakon premijerke Novog Zelanda i premijera Norveške
Još samo dva svjetska čelnika posjetila su Južni pol prije Borica. Godine 2007. tadašnja novozelandska premijerka Helen Clark, a nakon nje 2011. norveški premijer Jens Stoltenberg, podsjeća čileanski ured predsjednika.
Jens Stoltenberg proslavio je 14. prosinca 1911. stotu obljetnicu prve ekspedicije koja je stigla do Južnog pola, predvođena norveškim istraživačem Roaldom Amundsenom.
Nekoliko zemalja, uključujući Čile, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Norvešku, Australiju, Novi Zeland i Argentinu, polaže pravo na dijelove Antarktike, a tamo su prisutne još mnoge druge zemlje.
Sporazumom o Antarktici iz 1959. zaključeno je da se ona može iskorištavati samo u miroljubive svrhe.