Vjerojatni sljedeći njemački kancelar, predsjednik konzervativnog CDU-a Friedrich Merz, tvrdi da ima plan za spas posrnule njemačke industrije.
>> Dramatična kriza u njemačkoj industriji. Što se to događa?
Njemačka ekonomska politika bila je "gotovo isključivo usmjerena prema zaštiti klime" tijekom vladavine kancelara Olafa Scholza, nedavno je rekao Merz tijekom predizbornog govora u zapadnom industrijskom gradu Bochumu. "Želim jasno reći ono što mislim: hoćemo i moramo to promijeniti."
Scholz i Zeleni obećali ukinuti ugljen do 2030.
Njemačka ljevičarska koalicijska vlada, koja je pala u studenom zbog stalnih raskola oko potrošnje i ekonomskih reformi, obvezala se na, u idealnom slučaju, postupno ukidanje ugljena do 2030., osam godina prije službenog datuma. Kako bi ispunila taj cilj, koalicija - koja je uključivala Scholzovu Socijaldemokratsku stranku i Zelene - masovno je zagovarala obnovljive izvore energije te subvencionirala "zelene" energetske tvrtke kako bi im pomogla u postizanju klimatske neutralnosti.
Kao rezultat toga, Njemačka je industrijski lider Europske unije u proizvodnji zelene infrastrukture, s najviše pogona za proizvodnju solarne i vjetrotehnike. Ima druge po veličini pogone za proizvodnju dizalica topline, iza Italije.
Merz je, međutim, nagovijestio da će radikalno promijeniti kurs. Takva promjena kursa značila bi dramatičan odmak od dosadašnjeg smjera Njemačke, koja je zbog utjecaja Zelenih, između ostalog, ugasila nuklearne elektrane i tako uvelike povećala svoju ovisnost o ruskom plinu.
"Nismo spremni ugroziti njemačku industriju"
"Posljednjih godina dovoljno smo se često dogovarali o tome koji ćemo energetski resurs postupno ukinuti", rekao je tijekom svog govora, spominjući i ugljen i nuklearnu energiju. "Ali sve dok nemamo zamjenu, ne dolazi u obzir rastvaranje onoga što imamo. Ako to nastavimo činiti, masovno ćemo ugroziti Njemačku kao industrijsku silu, a mi to nismo spremni učiniti."
Merz i njegov konzervativni savez prema anketama imaju potporu od 31 posto, što ih stavlja u najbolju poziciju za vođenje sljedeće koalicijske vlade Njemačke nakon izbora u zemlji 23. veljače. Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je druga s potporom od 21 posto.
Problem za Merza je taj što će, s obzirom na snagu AfD-a, njegovi konzervativci gotovo sigurno morati vladati sa SPD-om ili Zelenima, strankama koje su gurale politike protiv koje se on protivi. Merz je odbacio mogućnost koalicije s AfD-om.
Skepsa prema "zelenom čeliku"
Tijekom svog posjeta Bochumu, Merz je također izrazio skepticizam prema usredotočenosti prethodne vlade na "zeleni čelik", čeličane koju pokreće vodik dobiven iz obnovljive energije, rekavši u panel raspravi da "ne vjeruje da će brz prelazak na čeličane na vodik biti uspješan."
ThyssenKrupp, nekadašnji nacionalni prvak u proizvodnji čelika, primio je oko 2 milijarde eura državnih subvencija 2023. kako bi ubrzao svoju transformaciju od proizvodnje koja emitira CO2 zamjenom čeličnih peći na ugljen novima na vodik.
U Bochumu je Merz rekao da je bolja ideja hvatanje ugljika kako bi ublažile emisije koje proizvode čeličane, umjesto da ih potpuno izbjegne pomoću vodika.
Merzova najveća briga oko vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora je - cijena. No stručnjaci upozoravaju da hvatanje ugljika, tehnologija koja troši puno struje električne energije, također ima visoku cijenu i još nije dostupna u opsegu potrebnom za dekarbonizaciju sektora čelika.
Zeleni i SPD se protive
Robert Habeck, kancelarski kandidat Zelenih, usprotivio se Merzovim komentarima o čeličanama na vodik. "Nitko ne bi trebao vjerovati da čelik proizveden iz električne energije i energije ugljena još uvijek ima šanse na svjetskom tržištu", rekao je Habeck novinarima u utorak.
Čelnici SPD-a također su kritizirali Merza.
"Svatko tko sada želi uzvratiti poziv uništit će investicije vrijedne milijarde eura i desetke tisuća radnih mjesta", izjavila je za njemačku novinu Stern Anke Rehlinger, premijerka jugozapadne pokrajine Saarland, u kojoj je industrija čelika ključni sektor.
Njemačka industrija u ozbiljnoj krizi
Podsjetimo, njemačka industrija suočava se s ozbiljnom krizom posljednjih mjeseci, što se očituje u porastu broja stečajeva i masovnim otpuštanjima radnika. Prema podacima njemačkog statističkog ureda Destatis, broj stečajnih postupaka u 2024. porastao je za 16.8% u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih deset godina. Posebno su pogođeni sektori prometa, skladištenja, građevinarstva i ugostiteljstva.
Velike njemačke kompanije najavljuju značajna smanjenja radne snage. Primjerice, proizvođač autodijelova Schaeffler planira ukinuti 4700 radnih mjesta, od čega 2800 u Njemačkoj, zbog slabe potražnje u automobilskoj industriji. Slično tome, Continental namjerava do 2028. smanjiti broj zaposlenih za 7150, s više od trećine otpuštanja predviđenih u Njemačkoj.
Nije problem samo u autoindustriji
Automobilski div Volkswagen suočava se s padom potražnje, što je dovelo do viškova od preko 500.000 neprodanih vozila. Kao odgovor, kompanija razmatra zatvaranje najmanje tri pogona i ukidanje desetaka tisuća radnih mjesta u Njemačkoj. Ovi potezi izazivaju zabrinutost među zaposlenicima i sindikatima, koji strahuju za budućnost radnih mjesta i regionalnu ekonomiju.
Osim automobilske industrije, i drugi sektori bilježe negativne trendove. Prema istraživanju instituta ifo, sve manje njemačkih kompanija planira zapošljavati, dok sve više njih razmatra otpuštanja. Posebno su pogođene industrije metala, proizvođači automobila i njihovi dobavljači, kao i trgovački sektor. Ovi pokazatelji upućuju na daljnje pogoršanje gospodarske situacije u zemlji.