Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović optužila je danas Ujedinjene narode (UN) da su postali dio "opće prevarantske igre", odnosno navodne urote čiji je cilj uskratiti prava bosanskim Srbima odnosno Republici Srpskoj.
Cvijanović je ovo ustvrdila nakon što joj je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poslao pismo u kojemu je naveo da ta organizacija, odnosno Vijeće sigurnosti nema ništa s imenovanjem visokih predstavnika međunarodne zajednice za BiH jer je za to zadužen Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC).
Vlasti RS-a koje kontrolira Milorad Dodik već mjesecima pokušavaju osporiti legitimitet visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta jer se o njegovu imenovanju nije izjašnjavalo Vijeće sigurnosti UN-a, pa je Cvijanović pisala Guterresu tražeći od njega da joj o tome dostavi i formalnu potvrdu kao bi je RS koristio u osporavanju odluka koje Schmidt donosi.
Cvijanović vidi međunarodnu urotu: "U pitanju je opća prevarantska igra"
Ranije rutinsko izjašnjavanje o Schmidtovu imenovanju spriječile su svojim vetom u Vijeću sigurnosti Rusija i Kina.
Posredstvom misije BiH pri UN-u Cvijanović je sada dobila odgovor u kojemu se ističe kako UN nije ni zadužen za imenovanje visokih predstavnika, što implicira da ni argumentacija RS-a protiv Schmidta nema utemeljenja.
Cvijanović nije krila ogorčenje zbog toga te je ustvrdila kako je Guterres vjerojatno samo potpisao pismo koje mu je dostavio netko izvan UN-a, a u tome vidi široku međunarodnu urotu.
"U pitanju je opća prevarantska igra jer je ovaj odgovor nastao kao plod pritisaka, a ne odgovora dostojnog takve globalne organizacije i međunarodnog prava. Mislim da su se zapetljali u vlastitu improvizaciju i da je ovo jedna sramotna, veoma sramotna situacija", kazala je Cvijanović suočena s diplomatskim porazom.
SIPA ispitala Dodika
Na temelju tvrdnji da Schmidt nema legitimitet Dodik je inicirao da parlament RS-a donese zakon kojim se zabranjuje objavljivanje dužnosti, pa tako i provedba odluka visokog predstavnika.
Schmidt je pak taj zakon 1. srpnja stavio izvan snage, a Dodik je ipak potpisao ukaz o njegovu stupanju na snagu, ali je sada zbog toga suočen s mogućnošću kaznenog progona jer je neprovođenje odluka visokog predstavnika kazneno djelo za koje se može dobiti od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Iz Dodikovog su ureda nevoljko potvrdili da su ga u sklopu te istrage jučer saslušali pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). To su učinili nakon što su mediji objavili prve informacije o Dodikovu saslušanju, a sada se iz njegova ureda žale da je time "prekršena tajnost istrage koja je u tijeku po nalogu Suda i Tužiteljstva BiH".
"Time se stvara pritisak javnosti te narušava presumpcija nevinosti", tvrde iz Dodikova ureda. Kada bi bio osuđen, Dodik bi automatski dobio zabranu obnašanja dužnosti predsjednika RS-a.