TEMPERATURA je u utorak dosegnula 35 stupnjeva Celzijevih, ali zbog vlage se doimalo da je još toplije. Usred ljetne vrućine u Rio de Janeiru, Silvia Santos smiruje svoju majku dok hodaju prema vratima klinike.
"Već smo dvaput dolazili ovamo, ali nije uspjela dobiti cjepivo. Ona stoji u redu dok ne nestane cjepiva i onda moramo otići", objašnjava Silvia Santos. Na ulazu je Silva Santos pitala portira može li njena majka dobiti cjepivo. Svjestan nazočnosti CNN-ovih kamera, on ju je brzo uveo. Otprilike pet minuta kasnije, majka i kći su se vratile, a na licima su im se vidjele loše vijesti.
"Mislim da je ovo jako loše, sad ćemo se opet morati raspitivati kad će stići cjepiva, a to se nikad ne zna", rekla je Silva Santos.
Nema cjepiva
Mnoge stariji ljudi frustrirani su jer nisu dobili prvu dozu cjepiva, a brazilska savezna država Rio de Janeiro zaustavila je kampanju cijepljenja ostavši bez zaliha cjepiva
"Ovo je katastrofa, totalna katastrofa. Tko je kriv za sve ovo? Mislim da su naši političari sranje", rekla je jedna žena za CNN nakon što nije dobila cjepivo.
Zdravstveni sustav pred urušavanjem
Covid-19 kriza u Brazilu nikad nije bila teža. Gotovo svaka brazilska savezna država ima popunjenost odjela intenzivnog liječenja od 80 posto ili više. Od petka 16 od 26 saveznih država ima popunjenost veću od 90 posto, što znači da su se njihovi zdravstveni sustavi urušili ili su pred urušavanjem.
Sedmodnevni prosjek novih slučajeva covida-19 i smrtnih slučajeva viši je nego ikad prije u pandemiji. U posljednjih 10 dana u Brazilu je zabilježena četvrtina svih smrtnih slučajeva zbog koronavirusa u svijetu, pokazuje CNN-ova analiza.
"To su jasni znakovi da smo u fazi vrlo kritičnog ubrzanja epidemije i to je bez presedana", rekao je Jesem Orellana, brazilski epidemiolog.
Sporo se cijepi
Ako su cjepiva konačni izlaz iz ove globalne pandemije, Brazil će morati još dugo čekati. Do petka je manje od 10 milijuna ljudi u zemlji s oko 220 milijuna stanovnika primilo najmanje jednu dozu. Samo je 1.57 posto populacije potpuno cijepljeno. To je posljedica spore primjene cjepiva. Tijekom najave distribucijskog plana početkom veljače, vlada je obećala da će do ožujka biti dostupno 46 milijuna doza. Potom je ta brojka više puta smanjena, a sad se do kraja ožujka ukupno očekuje samo 26 milijuna doza.
Domaća proizvodnja cjepiva AstraZenece, koja se trebala brojati u stotinama milijuna doza, tek je započela. Prvih 500.000 doza isporučeno je tek prošli tjedan, uz višemjesečno kašnjenje.
"Trenutačno nema cjepiva u količinama koje bi mogle napraviti neku razliku", rekla je brazilska mikrobiologinja Natalia Pasternak, dodavši da će tek u drugoj polovici godine biti dostupno dovoljno cjepiva da bi se to moglo osjetiti na smanjenju epidemije.
Bude li u dogledno vrijeme nedostajalo cjepiva, jedini preostali način za kontrolu eksponencijalnog rasta zaraženih u Brazilu su metode od kojih je ljudima muka - socijalna distanca, izbjegavanje okupljanja, ograničenje kretanja i higijena. Ali na mnogim mjestima u Brazilu to se jednostavno ne događa. U Rio de Janeiru je sve puno ljudi koji bez masku šetaju ulicama i razgovaraju bez distance.
Restorani i barovi popunjeni do posljednjeg mjesta
Iako su poznate gradske plaže prošlog vikenda zatvorene, restorani i barovi i dalje mogu raditi do 21 sat i mnogi su popunjeni do posljednjeg mjesta. Mnoge savezne države uvele su oštrija ograničenja poput policijskog sata noću, ali lokalni se čelnici moraju boriti protiv naputaka savezne vlade koja želi da sve ostane otvoreno.
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro se izrugivao učinkovitosti cjepiva i nije ga javno želio primiti. U četvrtak je najavio da će poduzeti pravne mjere protiv nekih saveznih država na Vrhovnom sudu, tvrdeći da je on jedini koji može proglasiti policijski sat, a obećao je da to nikad neće učiniti. Unatoč tome što tisuće ljudi svakog dana umiru od virusa, Bolsonaro tvrdi da je jedina stvarna prijetnja ekonomska šteta koju mogu izazvati restrikcije.
Milijuni njegovih pristaša slijede njegov primjer, otvoreno se protiveći lokalnim propisima o socijalnoj distanci i nošenju maski. Uz sve te probleme, pojavio se još jedan - širenja sojeva koronavirusa, piše CNN.
Soj P.1 prvo je otkriven u Japanu. Zdravstvene vlasti otkrile su ovu virusnu mutaciju kod više putnika koji su se vraćali iz brazilske savezne države Amazonas, izolirane regije na sjeveru zemlje. CNN je izvještavao iz ove regije krajem siječnja, kad je drugi val covida-19 teško pogodio grad Manaus. Gotovo dva mjeseca kasnije, sve više istraživanja ukazuje na soj P.1 kao presudni čimbenik ne samo epidemije u Manausu, već i nacionalne krize s kojom se Brazil danas suočava.
Studija vodeće brazilske zaklade za medicinska istraživanja Fiocruz s početka ožujka otkrila je da soj P.1 postoji u najmanje 50 posto novih slučajeva u osam brazilskih saveznih država. Smatra se da je ovaj soj zarazniji i do 2.2 puta. Prema jednoj studiji iz prosinca, ovaj se soj još brže i lakše širi od soja B.1.1.7. koji je prvi put identificiran u Velikoj Britaniji. Ista studija otkrila je da soj P.1 ima 25 do 65 posto veću šansu da izbjegne zaštitnom imunitetu. Konačno, postoji i dalje bojazan da različita cjepiva možda neće biti tako učinkovita protiv soja P.1.
"Ljudi ne shvaćaju prijetnju novog soja"
Iako je nedavno istraživanje u Velikoj Britaniji otkrilo da "postojeća cjepiva mogu zaštititi od brazilske varijante koronavirusa", CNN je razgovarao s nekoliko epidemiologa koji su i dalje zabrinuti.
"Svijet nije shvatio strašnu potencijalnu stvarnost koji bi soj P.1 mogao predstavljati. Ljudi ne shvaćaju koliko je P.1 gori", rekao je epidemiolog dr. Eric Feigl-Ding.
Usred prijetnje virusnog širenja po Brazilu kriju se još dvije dodatne i nepovezane prijetnje. Prvo, lakši izvoz soja P.1 u inozemstvo. Već se pojavio u najmanje 20-ak zemalja, a međunarodna putovanja iz Brazila u većinu zemalja i dalje su dopuštena. Drugo, ako se tamo pojavio soj P.1, mogli bi se pojaviti i novi sojevi.
"Nekontrolirana pandemija u Brazilu uzrokovala je ovaj soj. I stvorit će još sojeva i mutacija jer se to događa kad pustite virus da se slobodno replicira", rekla je mikrobiologinja Natalia Pasternak za CNN.
Prema zakonima virusne evolucije, stvaraju se nove inačice koje pokušavaju omogućiti da se virus lakše širi. Usput se mogu pojaviti i opasniji sojevi.
"Više sojeva znači da je veća vjerojatnost da jedan soj može izbjeći sva cjepiva. To se rijetko događa, ali je moguće", naglasila je Pasternak, dodavši kako to Brazil čini globalnom opasnošću, ne samo za susjedne zemlje, već i širom svijeta.
"Sve ovo trebalo bi podići uzbunu u svim zemljama svijeta da moramo pomoći Brazilu da suzbije soj P.1 kako ne bismo svi doživjeli istu sudbinu urušenog brazilskog bolničkog sustava", rekao je dr. Feigl-Ding.
Uz nedostatak cjepiva i vladu koja nije voljna poduzeti korake potrebne da se to ne dogodi, nejasno je kako će se stvari u Brazilu uskoro popraviti, piše CNN.