Foto: Društvo Marjan
SUŠENJE stabala alepskog bora na Marjanu koje je poprimilo zabrinjavajuće i nikad do sada evidentirane razmjere postalo je glavna tema u Splitu. Brojni građani zabrinuti su da je na djelu uništavanje šume sa ciljem da se oslobodi prostor za gradnju novih objekata na Marjanu.
Koharević: Čekamo nalaz mjerodavne institucije, u ovom trenutku nitko ne može reći što se zbiva sa šumom na Marjanu
Direktor Park šume Marjan Robert Koharević ne želi komentirati prozivke, tek kaže da nije sklon vjerovati u takvu priču.
"Ne želim ništa komentirati i ulaziti u diskusije, čekamo nalaz mjerodavne institucije, a to je Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom. Danas, u ovom trenutku, nitko ne može reći što se zbiva sa šumom na Marjanu", kazao nam je večeras Koharević.
Kako smo jučer izvijestili, od konca kolovoza osušilo se nekih 300 stabala alepskog bora na sjevernoj padini Marjana u dužini od nekih kilometar, od Lubinskog porta prema Spinutu i Varošu. Crta stabala koja su promijenila boju jasno je vidljiva. Prizor djeluje zlokobno, a nespokoj kod Splićana izaziva i nedoumica oko uzroka sušenja.
Dosadašnje analize nisu pokazale prisutnost parazita nematode, niti je ustanovljen drugi uzrok masovnog pomora stabala na Marjanu.
Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan, već neko je vrijeme u vezi sa Milanom Arvayem, sudskim vještakom za šumarstvo, od kojeg su zatražili mišljenje o sušenju borova te utjecaju građevinskih radova koji se obavljaju na samoj granici Park šume u Puntarskoj ulici, o čemu smo već pisali.
Arvay je nedavno izradio elaborat procjene stanja šume za potrebe projekta kojeg provodi Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u partnerstvu sa Društvom Marjan, Udrugom BIOM i Ekonomskim fakultetom u Splitu.
Marinić: Šuma se nije njegovala zadnjih 40 godina
Marinić podsjeća da su on i Duška Boban, kao članovi Društva Marjan, istupili iz Upravnog vijeća Park šume jer su ustanovili niz nepravilnosti oko održavanja šume te su o svemu obavijestili gradonačelnika Baldasara i vijećnike. Ništa se nije dogodilo pa su slučaj predali DORH-u.
"Vidjeli smo da ne valja, stabla umiru, mjere koje su se trebale provoditi nisu se provodile. Društvo Marjan je već nekoliko puta upozorilo da se na Marjanu ne provode mjere predviđene Programom gospodarenja. Samo se sjeklo, a nije sadilo. Šuma se nije njegovala zadnjih 40 godina", kazao nam je Marinić.
Kraj alepskog bora na Marjanu: "90-godišnja stabla počinju umirati"
Arvay se nije začudio posljednjim zbivanjima sa šumom na Marjanu.
"Ništa čudno. Imamo mnoštvo recentnih fotografija sa desecima gljiva na jednom stablu. To je znak da su stabla u slaboj fiziološkoj kondiciji i u fazi kada ih napadaju sekundarni štetnici. Šumar to prepoznaje kao početak kraja jedinke stabla. Treba otpočeti obnovu šume. Pustimo na stranu, stres ili palete - primarnog štetnika. Šumu i stabla treba osmatrati, šumom gospodariti, ovo se ne bi dogodilo da se šuma obnavljala. Mogućna životna starost alepskog bora je 150 godina, očito da sada 90-godišnja stabla počinju umirati. I to će vrlo brzo biti katastrofalno sušenje. Kod crnogoričnih stabala to se dešava u kratkom periodu. Bojim se da sada nema pomoći s bilo kakvom pravilnom dijagnozom za stabla Park šume Marjan. Sušenje je očito započelo, liječenje je trebalo početi prije. To liječenje se zove biološka obnova šuma", smatra Arvay.
Drži kako je problem što Park šuma Marjan nema podmladak. Cijeni da će nastavak vrste biti vrlo bolan i predlaže da se odmah krene u akciju. Obnova u prugama, krugovima, postupno, svake godine pet do 10 posto površine.
Radovi u Puntarskoj sigurno su imali negativan utjecaj na stabla na Marjanu
Arvay smatra i da su radovi u Puntarskoj ulici sigurno imali utjecaj na stabla na Marjanu. Dopušta da je moguć utjecaj i na udaljenost veću od 200 metara, i da se radi o utjecaju koji je apsolutno negativan, kako fizički tako i emocionalno.
"Njegov opstanak je vezan primarno za tlo u kojem se ukorjenjuje, iz kojeg se hrani i s kojim komunicira. Ako je tlo utjecano, uznemiravano, nestabilno, to sigurno ima negativan utjecaj na biljku, u ovom slučaju drvo", smatra Arvay.