AMAZONSKU prašumu, najveću tropsku prašumu na svijetu, gutaju dosad nezabilježeni požari. Dim se vidi iz svemira, požara je 80% više nego lani, a svake minute u prosjeku izgori jedno i pol nogometno igralište. Tko je za to kriv?
Dijelovi Amazonije, naime, gore svake godine za vrijeme sušne sezone koja traje od lipnja do studenoga, s vrhuncem u rujnu. Globalno zagrijavanje je, međutim, već produljilo ovu sezonu za tri tjedna, tvrde znanstvenici. Je li onda ovo normalna prirodna pojava pogoršana sušom, koja je pogoršana globalnim zagrijavanjem? Ili su požari ipak djelo ljudskih ruku?
>> Amazonska prašuma u plamenu. Svijet ide prema katastrofi
Požari gore baš uz rubove prašume
Doug Morton iz svog ureda u američkom gradu Greenbeltu u Marylandu može vidjeti kako Amazonija gori. Naravno, ne gleda požar uživo, već preko snimki NASA-inih satelita koji kruže oko tropa četiri puta na dan. A ove satelitske snimke pokazuju, tvrdi Morton, kako su požari koji bijesne u Amazoniji i diljem Brazila - 9500 ih je zabilježeno samo od prošlog četvrtka - posljedica Bolsonarove antiekološke politike usmjerene na otvaranje najveće prašume na svijetu za stočare, ratare, rudare i druge.
"Kad gledamo iz svemira, vidimo da ekonomska aktivnost, a ne suša, potiču požare. Oni se događaju duž koridora za prijevoz i rubova (brazilskih saveznih) država Amazonas i Matto Grosso, gdje je u tijeku naseljavanje i širenje poljoprivrede. To je ekonomski signal, ne klimatski signal", kaže Morton u razgovoru za američki časopis Wired.
Ekološki aktivisti za požare okrivljuju upravo brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, nacionalista i populista. Optužuju ga da je znatno oslabio ekološku regulativu u zemlji te da potiče drvosječe i poljoprivrednike na krčenje šuma.
Bolsonaro oslabio ekološke regulacije, poticao krčenje Amazonije i otpustio direktora agencije koja prati deforestaciju
Bolsonaro je zaista u predizbornoj kampanji prošle godine obećao da će potaknuti ekonomski rast tako što će otvoriti Amazoniju za ekonomsko iskorištavanje. Posljedice su bile vidljive i prije nego što su golemi požari počeli gutati Amazoniju. Kako piše Pacific Standard, kazne za ilegalno krčenje šume pale su za 34% u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine u odnosu na lani. To je najveći pad ikad zabilježen.
Nadalje, budžet glavne brazilske agencije za zaštitu okoliša smanjen je za čak 23 milijuna dolara. Kako piše CNN, ustanova zadužena za zaštitu saveznih šuma, Institut Chico Mendes, nije izvela nijednu operaciju nadzora deforestacije u svibnju. U prva četiri mjeseca ove godine zapljene ilegalno posječenog drva pale su gotovo na nulu, odnosno na oko 1500 kubičnih stopa, što je ekvivalent broju od deset velikih stabala.
Brazilski Nacionalni institut za svemirsko istraživanje (INPE) ovog je mjeseca objavio da je deforestacija ove godine viša za čak 88% nego lani, kad je na vlasti bio Bolsonarov prethodnik, centrist Michel Temer. Bolsonara su ti neugodni podaci razbjesnili pa ih je naprosto nazvao lažnima, a agenciju ideološki motiviranom. Kad je direktor INPE-a Ricardo Galvão stao u obranu svoje ustanove, smijenjen je. Zamijenio ga je bivši vojni časnik, što je i sam Bolsonaro.
INPE je evidentirao i gotovo jednako povećanje požara u odnosu na prošlu godinu - od početka godine zabilježio je 73 tisuće požara, što je za 84% više nego lani. Ova nevjerojatna podudarnost dodatno osnažuje argument da su krčenje Amazonske prašume i požari u njoj usko povezani. Drugim riječima, požari se podmeću upravo kako bi se iskrčila šuma, pri čemu pepeo spaljenog drveća služi kao gnojivo i čini zemlju za buduće pašnjake stoke još plodnijom.
"Požar koji vidimo danas je požar uzrokovan deforestacijom. Oni (stočari) sijeku stabla, ostavljaju drvo da se suši i onda ga kasnije zapale tako da pepeo može pognojiti tlo", objašnjava znanstvena direktorica brazilskog Instituta za ekološko istraživanje u Amazoniji (IPAM) Ane Alencar.
Stočari krivi za do 80% krčenja Amazonije
Ustvari, kako piše Quartz pozivajući se na podatke sa Sveučilišta Yale, stočarstvo je odgovorno za do 80% trenutne deforestacije Amazonske prašume. Satelitske snimke pokazuju kako je dim izmiješan sa smećkastom bojom farmi ondje gdje je šuma već iskrčena.
Brazil je, inače, dom za više od 200 milijuna grla stoke, a 2015. je brazilski izvoz govedine činio čak 14% svjetskog izvoza. Ta se goveda uzgajaju upravo na zemlji koja je nekad bila dio prašume. A sve veća globalna potražnja za govedinom, posebno iz rastućih tržišta kao što je Kina, služi brazilskim stočarima kao dodatni poticaj da krče prašumu i domognu se dragocjenog plodnog zemljišta za ispašu, nesvjesno ili ne mareći za neprocjenjivu štetu koju time nanose cijelom planetu.
Otkako je Bolsonaro došao na vlast u siječnju ove godine, svojim je obećanjima o otvaranju Amazonije za komercijalni razvoj, kritikom pretjerane zaštite za urođenike i prezirom prema zaštiti okoliša potaknuo naseljenike da upadaju u zaštićena područja Amazonije na kojima više od 400 urođeničkih plemena živi mnogo dulje nego što sama država Brazil postoji. Kako je Reuters pisao u ožujku, samo deset dana nakon Bolsonarove inauguracije, deseci muškaraca ušli su na zaštićenu urođeničku zemlju u izoliranom kutku Amazonije, naoružani mačetama, motornim pilama i vatrenim oružjem, kako bi zauzeli zemlju za koju misle da im pripada.
Došlo je do napetog susreta s pripadnicima plemena Uru-eu-wau-wau. Naseljenici su im zaprijetili da će im spaliti selo, dok su Indijanci pripremili svoje otrovne strelice. Krvoproliće je na kraju ipak izbjegnuto - taj put. Misionarsko vijeće za urođenike (CIMI) zabilježilo je porast upada na indijansku zemlju od čak 150% otkako je Bolsonaro pobijedio na izborima u listopadu prošle godine.
No umjesto stočara, ratara, šumara i rudara, Bolsonaro je posljednjih dana našao drugog krivca - nevladine organizacije (NVO) koje se bave zaštitom okoliša. Uzeli smo novac NVO-ima. Oni sad osjećaju posljedice nedostatka sredstava. Možda ovi NVO tipovi vrše ova kriminalna djela kako bi stvorili negativnu pažnju protiv mene i brazilske vlade. To je rat s kojim smo suočeni", rekao je brazilski predsjednik u srijedu ne nudeći za to nikakve dokaze ni konkretne podatke o navodnim počiniteljima.
>> Svijet bez Amazonske prašume čekaju kaos i bolna smrt
A kao da požari u Amazoniji nisu dovoljni, događaju se u isto vrijeme kad i golemi požari u Sibiru, Kanadi i na Aljasci. Ovaj srpanj je već proglašen najtoplijim od početka mjerenja, prije više od stotinu godina. Izgaranje prašuma, kako smo već pisali, samo ubrzava globalno zagrijavanje jer one pridonose ravnoteži ekosustava kao proizvođač kisika i skladište ugljika. Goruća stabla u atmosferu umjesto kisika ispuštaju CO2, koji dodatno pospješuje globalno zagrijavanje, a kad bi Amazonija nestala, velik udio ugljikovog dioksida ne bi se više fotosintezom transformirao u kisik. Deforestacija je 2017. bila odgovorna za 12% ukupnih emisija stakleničkih plinova, prema podacima Global Carbon Projecta.
Nastavi li Amazonija gorjeti ovakvim intenzitetom, lako bi mogla prijeći takozvanu točku bez povratka nakon koje se više neće moći oporaviti, upozoravaju ekološki znanstvenici. Prašuma bi se pretvorila u suhu savanu, a područje najveće bioraznolikosti na svijetu zauvijek bi nestalo.
Brazil je, što je najgore, već uspio smanjiti krčenje Amazonije u posljednjih 15 godina nakon intenzivne ekološke kampanje, uključujući strog nadzor i kazne za ilegalne drvosječe i podmetače požara. No s dolaskom Bolsonara na vlast, piše Wired, buldožeri i motorne pile ponovno su proradili. Posljedice upravo gledamo.