KONAČNO su i Hrvati prvaci na jednoj od lista poznatog američkog poslovnog časopisa Forbes - pripala nam je titula "najvećih europskih cugera". Razočarani što smo prije dvije godine zauzimali tek peto mjesto, sad smo se potrudili popraviti rejting.
Forbes navodi kako su u 2006. godini Europljani popili čak 79 milijardi litara alkohola. Kad se pobroje svi stanovnici, ispada da svaki Europljanin popije 101,25 litara alkohola godišnje. U SAD-u je ta brojka iznosila 98,7 litara po osobi godišnje, dok je u azijsko-pacifičkoj regiji ona čak pet puta manja - 22,1 litra po osobi godišnje.
Uz toliku potrošnju alkohola, Amerikance "nimalo ne čudi što je Europa domovina najžešćih pića - od škotskog viskija do francuskih vina". Na listi "najpijanijih", Hrvatima - "balkanskoj naciji s obale Jadranskog mora", pripala je "zlatna medalja", što tvorce Forbesove liste čudi podjednako koliko i činjenica da su "Britanci podbacili pa završili na tek 15. mjestu, dok Francuzi i Šveđani nisu ni među prvih 20".
Kriteriji prema kojima se lista izrađivala su potrošnja alkohola po stanovniku, zakonske restrikcije i odredbe, bolesti uzrokovane pretjeranim uživanjem u alkoholu te alkoholičarske navike, poput opijanja na tulumima, na javnim mjestima ili pak potajnog opijanja.
Hrvate na vrh dovelo rizično opijanje i ciroze jetre
No, da ne bi bilo zabune, ipak Hrvati ne popiju najviše litara alkohola po stanovniku - tu smo i dalje na petom mjestu, a titulu su nam oteli Česi. Na vrh Forbesove liste nas je dovela kombinacija visokorizičnog opijanja (drugo mjesto) i velike stope smrtnosti (četvrto mjesto). Stopa smrtnosti od ciroze jetre najveća je u Mađarskoj.
Na listi Hrvate slijede susjedi Slovenci, dok je bronca pripala Estoniji. Potom su, redom - Njemačka, Mađarska, Češka, Austrija, Slovačka, Rusija, Litva, Rumunjska, Belgija i Luksemburg, Portugal, Danska te Velika Britanija.
Alkoholizam je dobar za gospodarstvo? Ili ipak ne.
Europa nije vodeća samo po pitanju konzumacije, već i po proizvodnji alkoholnih pića. Tako se, prema izvješću kojeg je Institut za istraživanja vezana uz alkohol - IAS, načinio za Europsku komisiju, u Europi proizvede četvrtina svjetskih zaliha alkohola, dok je u proizvodnoj industriji zaposleno oko 750.000 ljudi.
No, sve dobrobiti koje proizvodnja donosi gospodarstvu, potrošnja "poždere" - troškovi liječenja alkoholičara te bolesti nastalih prekomjernom konzumacijom alkohola nadmašuju zaradu na njemu. Tako je, prema podacima iz 2003. godine, na liječenje potrošeno nevjerojatnih 125 milijardi eura.
I.M.
Foto: Arhiva