NOVO lice na domaćoj političkoj sceni, Dalija Orešković, u intervjuu za Radio Sarajevo komentirala je situaciju u Hrvatskoj, hrvatsku politiku prema BiH, ali i Kolindu Grabar-Kitarović.
Orešković je o predsjednici ovaj put govorila kroz prizmu njene vanjske politike, u prvom redu politike prema Bosni i Hercegovini. No, osim toga, u razgovoru je govorila o cijelom nizu tema - od politike do antifašizma.
Neće se kandidirati za predsjednicu
Još je jednom opovrgnula da će se kandidirati za predsjednicu.
"Čini se na prvi pogled da je to puno jednostavniji put. Sigurno sam ovog treba jedan od oštriji kritičara načina na koji predsjednica države obnaša svoju funkciju, a isto tako je činjenica da su negativni trendovi i pad određenih društvenih vrijednosti i stvaranja negativne atmosfere u društvu započeli s početkom mandata Kolinde Grabar-Kitarović. Ona promjena koja je Hrvatskoj potreba danas mora početi od samog Pantovčaka.
Što se tiče moje osobne kandidature za tu funkciju, to sam nekoliko puta izričito otklonila. Naime, moj motiv ulaska u politiku djelomice proizlazi iz činjenice da sam kroz objavljenje petogodišnje javne dužnosti u Povjerenstvu za sukob interesa, stekla određenu javnu prepoznatljivost. Na kraju krajeva, jedno prevlađujuće uvjerenje je da sam svoju javnu dužnost obavljala s integritetom, odgovorno i profesionalno i da sam iza sebe ostavila dobar rezultat", kaže Orešković.
Kazala je i što želi postići.
"Tu javnu vidljivost želim iskoristiti na drugačiji način. Drugim riječima, kad bih se samo kandidirala za funkciju predsjednice države, na taj način ne bih moga motivirati one koji do sada nisu bili dio političkog života i bili članovi bilo koje političke stranke. Pričam o novoj generaciji mladih intelektualaca koji su društveno osviješteni i koji su spremni svoje znanje i iskustvo, ugled koji su stekli u svojim profesijama, založiti za neko javno dobro. Ključ svih problema u društvu i državi polazi od toga kakvi ljudi ulaze u politiku i s kakvim motivima ulaze u politiku.
Svi oni koji su u politiku ušli s ciljem da kroz javne dužnosti ili politički angažman sebi osiguraju egzistenciju ili se dočepaju određenog društvenog položaja, ugleda i moći, zapravo su na dugi rok najveće društvene štetočine. Drugim riječima, ako želimo pravu promjenu, onda moramo krenuti od pozitivne selekcije tko uopće pristupa organizaciji nekakvih novih političkih kretanja i političkih procesa", kaže Dalija Orešković.
Kaže da je proustaška manjina u Hrvatskoj glasna
Dalija Orešković smatra kako u Hrvatskoj nema puno ustaštva, ali su oni koji se zalažu za reviziju povijesti glasni. U tom kontekstu je spomenula i Pantovčak.
"Ako pričamo o antifašizmu kao pokretu koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio jedno veliko zlo, na koncu, taj pojam je uvršten u moderni Ustav RH i u temelje samostalne i neovisne Hrvatske, vjerujem da većina naših građana još uvijek njeguje takve sentimente.
Došlo je do zamjene teza, onog trena kada je jedna manjina postala glasna i kada je, zapravo, kroz poluge određenih grana državne vlast, pa se, između ostalog, to dotiče i Pantovčaka, kreirala stvaranje drugačije atmosfere u društvu. U pozadini toga, duboka sam uvjerena, ne krije se teza ili činjenica da Hrvatska danas dominantno ima nekakve fašističke sklonosti, da se ponovo rađa ili raste nekakvo ustaštvo.
Ne! Vjerujem da su to pojmovi koja Hrvatska javnost duboko osuđuje, samo su pojedini glasovi kroz pojedine nositelje javne dužnosti dobili snažan megafon. Ona pristojna većina uvijek je nekako povučena i ne reagira pravovremeno", kaže Orešković.
O Domovinskom ratu
Iako dolazi iz poznate antifašističke obitelji, Orešković kaže kako je njena novija obiteljska povijest usko vezana uz Domovinski rat.
"Kada ste već spomenuli moju antifašističku obitelj, ako mislite na Marka Oreškovića, on je bio polubrat mojeg pradjeda. Međutim, moja novija obiteljska povijest duboko je ukorijenjena u Domovinskom ratu. Jer i oko toga posljednjih dana ima zamjene teza s obzirom na to da sam izrekla nekoliko kritika i na račun pojmova koji se obično vezuju uz branitelje.
Pogrešno je svako tumačenje koje bi polazilo od toga da nešto osobno ružno govorim o braniteljima. Ja razlikujem dvije kategorije. One istinske branitelje, domoljube, koji su sudjelovali u ratu, i sve ono što se danas skriva pod tim pojmom. A to su i ratni profiteri, tu su svi oni koji su koristili jedno vrlo osjetljivo i ranjivo razdoblje hrvatske povijesti. Ne na način da sudjeluju u obrani, nego na način da grabe za sebe, svoje. Treba u toj populaciji odvojiti žito od kukolja. Prva sam o tome počela javno govoriti. Samim tame su krenule i deklamacije o tome koje su zapravo moje moralne i sve ostale vrijednosti", kaže Orešković.
Nova žestoka kritika predsjednice
Onda se dotakla i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
"Prvo, sveukupno djelovanje Kolinde Grabar-Kitarović može se promatrati kroz prizmu dodvoravanja krajnjoj desnici. Drugo, čini mi se da način njezinog odnosa prema BiH nije donio ništa dobro niti vašoj, niti našoj zemlji. Treća stvar, što me kao pravnicu jako smeta, jeste činjenica da Ustav RH propisuje da se vanjska politika sukreira između predsjednika države i Vlade RH.
U odnosima između te dvije instance, kada govorimo o vanjskoj politici, kontinuirano se vidi nesuglasje, nekooridinirano djelovanje, čak i duboke proturječnosti.
To je ono što je nedopustivo, neprihvatljivo, ne samo zbog toga što to izravno proturječi slovu Ustava, nego to je ono što šalje lošu sliku o Hrvatskoj u svijet. Posebice ako državnici i, to najviši, ne poštuju vlastiti Ustav, ako ne shvaćaju da vanjska politika jedne zemlje može biti samo jedna, te ne može predstavljati dominaciju ili nadmetanje dva poprilično nerazumna ega", kaže.
Spomenula veze predsjednice i Karamarka
Kaže da u odnosu predsjednice prema BiH ne vidi nikakvih ideja, a kamoli neki krajnji cilj.
"Ne vidim tu nekakvih osobitih ideja. Pogotovo neki krajnji cilj. Radi se jednostavno o nesnalaženju i neznanju. Donekle njezini stavovi proizlaze i iz činjenice na koji način je stupila na dužnost predsjednice države i tko joj pomogao u ključnom trenutku da pobjedi na predsjedničkim izborima.
Pri tome mislim na Tomislava Karamarka i Milijana Brkića koji su u tom razdoblju imali prilično važnu i utjecajnu ulogu u njezinoj kampanji. A samim time može se pronaći poveznica sa svjetonazorskim i vanjskopolitičkim tezama koje ona zastupa", kaže.
Komentirala je i haške presude u slučaju Slobodana Praljka i hercegovačke šestorke od kojih je prošla gotovo godina dana.
"Vodi se jedna po mojem mišljenju vrlo promašena politika, dugoročno štetna, ovog trena krajnje nepotrebna. Što se tiče presuda međunarodnih instanci, Republika Hrvatska ih je dužna poštovati. Oni koji nose najodgovornije državne dužnosti moraju u skladu s time prilagoditi svoju retorike i svoje poteze. Povijest će ponajbolje svjedočiti koliko su bile loše i štetne riječi i geste koje je u to smislu pokazala Kolinda Grabar-Kitarović", kaže Orešković.
Spomenula i odnos predsjednice i Mamića
Zatim je predsjednicu spomenula i u kontekstu Zdravka Mamića.
"Naša javnost nikada nije doznala jesu li istinite insinuacije da je Mamić organizirao proslavu rođendana Kolinde-Grabar Kitarović, što bi bilo suprotno odredbama zakona o sprječavanju sukoba interesa. Međutim, nadležne instancije onemogućile su tijelima za odlučivanje o sukobu interese uopće pristup tim podacima i dokumentaciji na temelju koje bi se takva okolnost mogla utvrditi.
U javnosti se dugo špekuliralo o tome je li način smjene šefa tajne službe Dragana Lozančića povezan s činjenicom da je možda imao nekih saznanja o komunikaciji Kolinde Grabar-Kitarović i Mamića.
U konačnici kada je došlo do osuđujuće presude, kada je gospodin Mamić otišao u BiH, mi nismo niti tada od predsjednice države čuli ni jednu jedinu riječ koja bi išla u pravcu izricanja nekakve društvene osude za vrlo, vrlo teško ozbiljno korupcijsko djelo. A u biti činjenica da je dvojno državljanstvo iskorišteno kao bijeg od ruke dosega hrvatskog pravosuđa.
To je ono što duboko, duboko narušava kredibilitet javnih institucija Hrvatske i sve u svemu to je ono što će, ja vjerujem, dovesti raspoloženje javnosti do one točke kada u odnosu na HDZ i sve instance koje ona drži kroz vlast, to neće biti bunt, to će se pretvoriti prezir.
Nedavno je bivši premijer Ivo Sanader osuđen za ratno profiterstvo, a kao olakotna dokonost je uzeto to što je bio sudionik Domovinskog rata!? Kada sam govorila o karcinomu u pravosuđu, o načinu na koji država funkcionira, mislila sam upravo na ovakve slučajeve", zaključuje Orešković.