Screenshot: YouTube/Al Jazeera Balkans
DRUGI svjetski rat ostavio je iza sebe duboko uvjerenje o tome da se nikad više neće ponoviti takvi zločini i vladavina fašizma. Nikad više pokazalo se pretjeranim očekivanjem. Niti 50 godina nakon završetka Velikog rata, u susjednoj BiH, nesrpsko stanovništvo u Prijedoru bilo je obilježeno, ne žutom zvijezdom, nego bijelom trakom.
"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice", rečeno je u pozivu upućenom preko Radija Prijedor 31. svibnja 1992. godine.
Nestanak nesrpskog stanovništva
Srpske snage na taj su način selektirale srpsko od nesrpskog stanovništva, a nakon toga, piše
Klix.ba, izvršile najmonstruoznije zločine. Hrvati i Bošnjaci, usprkos pokušajima srpskih nacionalista da prikažu bijele trake kao način na koji se iskazuje lojalnost vlastima, nakon toga su bili izloženi sustavnoj kampanji istrebljenja. Masovno su ubijani, silovani, slani u koncentracijske logore, a konačni rezultat "lojalnosti" je gotovo potpuni nestanak nesrpskog stanovništva u Prijedoru. Čak 94 posto Hrvata i Bošnjaka nestalo je iz ovog grada.
Bosanskohercegovački mediji podsjećaju kako je na današnji dan otvoren i zloglasni logor Omarska kroz koji je tijekom posljednjeg rata prošlo više od 3.000 zarobljenika. Tijekom rata u Prijedoru je ubijeno 3.176 građana, od toga 102 djeteta. Iz Prijedora i okoline protjerano je 50.000 ljudi.
U gradovima BiH danas se građani solidariziraju sa žrtvama iz Prijedora noseći bijele trake oko ruke.