Dan kad je buknula najveća afera u povijesti SAD-a

Hotelska soba iz afere Watergate. Foto: EPA

37. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država ostao je zapamćen u povijesti kao prvi i jedini predsjednik SAD-a koji je dao ostavku. Tijekom 70-ih godina javnost u SAD-u brinula je rasna nejednakost i njihovo učešće u Vijetnamskom ratu, a Nixon je htio zaraditi glasove kako bi dobio drugi mandat i nastavio provoditi svoje politike. Ipak, početkom svog drugog mandata Nixon daje ostavku kako bi izbjegao službeni opoziv Senata.

Nixon pokušava osigurati pobjedu na izborima tako da špijunira demokrate

Sredinom 1972. Nixona je brinulo samo jedno: trebao je biti ponovo izabran kao predsjednik Republikanske stranke i odraditi drugi mandat. Međutim, bojao se da neće uspjeti. Razlog tomu bio je što je i prvi mandat zapravo jedva dobio, osvojivši 43% glasova, dok je njegov demokratski protivnik Hubert Humphrey osvojio 42% (ostatak glasova otišlo je nezavisnom kandidatu).

Osim toga, Nixon je konstantno doživljavao napade novinara i građana da treba biti smijenjen radi Vijetnamskog rata, premda je povukao neke američke trupe nazad doma. 1970. godine ipak je odobrio invaziju na Kambodžu, što je dodatno razljutilo američku javnost.

Nixon je tijekom svog mandata otišao u posjet Mao Ce-tungu 

Suočen s takvim stanjem, odlučuje se, zajedno s drugim visokim dužnosnicima Republikanske stranke, platiti ljude da provale u prostore Demokratske stranke u kompleksu Watergate.

Provala se dogodila 17. lipnja, oko šest mjeseci prije idućih predsjedničkih izbora. Provalnici su trebali postaviti bubice i prislušne aparate kako bi Nixon mogao doznati demokratsku strategiju osvajanja izbora i tako osobno utjecati na ishod događaja krajem godine.

Međutim, provalnici nisu uspjeli postaviti uređaje, već su privedeni i ispitivani. Nitko od njih nije pisnuo o njihovom pravom cilju zašto su u Watergateu, ali novinari Washington posta Bob Woodward i Carl Bernstein odlučili su se dublje pozabaviti ovom pričom, da bi na kraju otkrili da je provala dio plana Nixonove administracije da špijuniraju demokrate.

Mark Felt pustio je podatke iz Bijele kuće

Dečki iz Washington posta ne bi samostalno uspjeli razotkriti cijelu aferu, ali imali su pomoć. Informacije o skandalu Watergate pustio je FBI-jevac Mark Felt, koji je tada koristio vrlo kreativan pseudonim "duboko grlo", odnosno "deep throat". Felt je gotovo 30 godina nakon skandala službeno priznao da je to bila njegova moralna dužnost koju je morao napraviti.

Skandal Watergate sve češće je punio naslovnice novina, ali Nixon je sve poricao. Međutim, uskoro je jedan njegov kolega tijekom jednog intervjua rekao da se svaki razgovor u Ovalnom uredu snima pa su novinari počeli javno tražiti od Nixona da očisti svoje ime i dao sudstvu snimke.

Ovaj se pozvao na predsjedničko pravo po kojem on ne mora ništa, što je u očima javnosti izgledalo kao da očito nešto skriva. Istina je da je skrivao razgovore s republikanskim dužnosnicima u kojima je jasno da je sudjelovao u skandalu Watergate, a taj razgovor se odvio na današnji dan 1972. godine.

Pritisak na Nixona bio je sve gori, a državni tužitelji okrenuli su se protiv njega. Suočen s rastućom krizom, Nixon daje ostavku 8. kolovoza 1974. te ulazi u povijest kao prvi predsjednik koji je to učinio. Po američkom zakonu, njegovu dužnost tada je preuzeo potpredsjednik Gerald Ford, koji je odmah pomilovao Nixona i okaljao politički sistem u SAD-u.

Watergate je potaknuo niz zakona koji bi spriječili ovakve slučajeve ubuduće. Također je promijenio stav javnosti prema politici i povjerenje je trebalo vratiti, što prema nekima nije postignuto sve do danas. Ipak, najveća posljedica skandala bila je promijenjena slika uloge medija u društvu. Istraživačko novinarstvo postalo je respektabilno zanimanje i viđeno je kao prvi stup obrane društva od njegove vlastite politike.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.