VIDEO Rohatinski: Todorić i Karamarko su me nagovarali da uđem u politiku

Foto: Borna Filić/Pixsell

S RADOM i danas nastavlja Istražno povjerenstvo za Agrokor.

Na današnjoj sjednici iskaze bi trebali dati bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski, nekadašnji generalni direktor Unikonzuma Josip Petrović te bivši ministri financija Borislav Škegro i Zoran Jašić. U svom svjedočenju Rohatinski je priznao da su ga je Todorić nagovarao na zajedničku kandidaturu s Karamarkom i Kujundžićem. Odbio je. Nakon bivšeg guvernera svjedoči nekadašnji ministar financija Borislav Škegro. Njegovo svjedočenje pratite ovdje.

TEKSTUALNI PRIJENOS

"Jeste li u vrijeme svih svojih mandata kao ministar financija bili involvirani u privatizaciju tvrtki iz sustava koncerna Agrokor", pita Milijan Brkić.

"Dugo sam bio u vladi, cijelo to vrijeme sam bio potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo. Slijedom te funkcije pripadao mi je niz dužnosti vezanih uz privatizaciju, ali ne za pojedine tvrtke nego za velike projekte. Što se tiče Agrokora, vjerovali ili ne, Agrokor tada nije bio nikakva posebna tema", odgovorio je Škegro.

Tuđman se nije bavio privatizacijom

"Neki od svjedoka su vas svrstali u skupinu koja je odlučivala o privatizaciji. Je li bilo takvih sastanaka u uredu predsjednika republike ili na sastancima predsjedništva HDZ-a? Jesu li se odluke donosile u nazočnosti predsjednika Tuđmana", pita Brkić.

"Ne, predsjednik Tuđman se time nije bavio. Postojala je prešutna podjela rada. Predsjednik se bavio obranom, vanjskim i unutarnjim poslovima, a vlada svim ostalim. To znači da se predsjednik uopće nije bavio privatizacijom osim u osjetljivim slučajevima. Mnogi su preko Ureda predsjednika pokušavali stići prednost, ali nikada nas Tuđman nije zvao i tražio da se proda ili da nekome", tvrdi Škegro

"1997. godine dobili smo pismo u kojem Todorić traži da mu omogućimo kupnju većinskog paketa dionica Podravke. Predsjednik Tuđman me pitao zašto imam neprijateljski stav prema domaćim poduzetnicima. Pitao sam Tuđmana aludira li na to pismo. Rekao sam mu da je lokalna zajednica ne samo protiv Todorića, nego protiv bilo koga tko bi preuzimao Podravku i da je Podravka puno potentnija da preuzme Agrokor nego obrnuto. Podravka je u to vrijeme imala puno kvalitetniji menadžment", rekao je Škegro.

Rohatinski: Gledao sam svijet izvan tvrtke, a ne Agrokor

"Kada ste počeli raditi za koncern Agrokor, na kojim funkcijama, i je li još netko iz vaše obitelji radio u koncernu", pita Ivan Lovrinović

"Počeo sam raditi u travnju 2000. i radio sam tri mjeseca. Po prestanku mandata 2012. godine sam se vratio u Agrokor po dogovoru s predsjednikom tvrtke još iz vremena kad sam prvi put otišao. Bio sam savjetnik za makroekonomske analize. Gledao sam svijet izvan tvrtke. O stanju u tvrtki sam znao iz godišnjih izvješća. Zbog načina kolanja informacija u tvrtki nisam mogao znati više. U koncernu su kraće vrijeme radili moj sin i moja kćer", odgovorio je Rohatinski. Tvrdi i da je ta tri mjeseca bio u Nadzornom odboru Agrokora, a da je njegovo ime slučajno ostalo na internetskim stranicama Agrokora.

"Je li točno da je Agrokor kupio tvrtku vaše supruge", pitao je Lovrinović.

"Agrokor je tu tvrtku kupio za jednu kunu i ne znam zašto je to učinio. To nema nikakve veze s mojim angažmanom u Agrokoru", odgovorio je Rohatinski.

"Politika relativno stabilnog tečaja koju je HNB provodio dok sam ja bio guverner nije imala nikakve veze s poslovnim interesima niti jednog poslovnog subjekta pa ni Agrokora", tvrdi Rohatinski.

Nije znao za regresne mjenice

"Jeste li primijetili da je obujam regresnih mjenica bez pokrića nestao, i je li to bio sivi upad u monetarni sustav", pitao je Lovrinović.

"Dok sam ja bio guverner, obujam regresnih mjenica je bio marginalan. Zašto HNB nije ništa poduzeo, morate pitati sadašnje vodstvo. Naravno da sam u okviru makroekonomskih kretanja vidio sad što se događa, ali moja saznanja o ulozi Agrokora u tome je bila nula. Takve informacije se u tvrtki nisu širile", tvrdi Rohatinski.

"Jesu li takve mjenice bile upad u monetarni sustav", pita Lovrinović.

"Možemo uzeti povijesne primjere. Je li izdavanje takvih mjenica krajem osamdesetih i početkom devedesetih bilo upad u monetarni sustav? Kad se radilo o Agrokomercu ocijenjeno je da jest, kad se radilo o jednoj republici bivše države nije se smatralo upadom. Ne želim ulaziti u teoretske rasprave", izbjegao je odgovor Rohatinski.

Todorić mu dao dvostruko veću plaću

"Jeste li u vrijeme prije nego što ste zaposleni u Agrokoru bili član Nadzornog odbora Agrokora", pitao je Nikola Grmoja.

"Nisam bio član nadzornog odbora, osim ova tri mjeseca kad sam radio 2000. godine. Iz PBZ sam u Agrokor otišao jer mi je ponuđena dvostruko veća plaća", odgovorio je Rohatinski. Kaže da je odbio raditi za međunarodne banke zbog njihove uloge u izazivanju svjetske krize.

"Odbio sam raditi za takve institucije, u zemlji je ponuda poslova bilo jako mala, a ova s Agrokorom se mogla realizirati u roku od nekoliko dana", rekao je Rohatinski.

"Kada sam došao u HNB, plaća guvernera je bila četiri puta manja nego ona koju sam imao u Agrokoru. Nisam očekivao da ću ostati u HNB-u 12 godina", tvrdi Rohatinski

"Kako je Todorić gledao na vaš brzi odlazak iz Agrokora u HNB", pitao je Grmoja.

Todorić je mislio da će biti korisniji u HNB-u

"Motivi prelaska iz jedne privatne tvrtke u drugu su bili isključivo financijske prirode. Nakon 3 mjeseca me nazvao tadašnji premijer i ponudio mi mjesto guvernera. Gospodin Todorić tada je smatrao da mogu biti društveno korisniji u HNB-u nego u Agrokoru", rekao je Rohatinski i ustvrdio da ga nitko iz Agrokora nije nazvao da bi mi sugerirao neku mjeru koja bi bila na korist Agrokora.

"U kakvom je stanju bila tvrtka vaše supruge kada ju je Agrokor kupio", pitao je Grmoja.

"Da odgovorim na to pitanje morao bih elaborirati cijelu ekonomsku situaciju od 2004. godine. Ako to želimo izbjeći, reći ću da je tvrtka vrijedila koliko je za nju plaćeno - jednu kunu. Nisam ni na koji način bio uključen u rad te tvrtke, znam samo da je prodaju bila uključena i obiteljska kuća", rekao je Rohatinski. Tvrdi da je njegova supruga tada imala velikih zdravstvenih problema i da više nije bila sposobna voditi tvrtku.

Nerviraju ga pitanja o Nadzornom odboru

"Kolegi Lovrinoviću ste rekli da niste mogli utjecati na to da vas se navodi kao člana Nadzornog odbora Agrokora, no jeste li ipak zbog toga što vas se navodilo bili u nekom sukobu interesa", pitao je Grmoja.

"Svi moji odnosi s Agrokorom su završili odlaskom u HNB. Ovako postavljeno pitanje predstavlja insinuaciju", odgovorio je Rohatinski.

"Je li točno da ste u dva mandata bili član Nadzornog odbora Agrokora", pita Marija Jelkovac.

"Nije točno, već sam to rekao. Trebam li ponoviti još koji put", odgovorio je Rohatinski.

"Teoretski i praktično HNB vrši nadzor nad poslovanjem banaka, a ne njihovih komintenata. Jedan od oblika tog nadzora je i nadzor izloženosti banke prema komitentima. HNB ima sektor supervizije koji se time svakodnevno bavi i ako je potrebno predlaže naloge prema bankama, ako se nadzorom utvrdi da banke ne posluju po zakonskim odredbama", ustvrdio je Rohatinski.

"Govorili smo o kući koja je kupljena kad je Agrokor kupio tvrtku za jednu kunu. Koja je bila sudbine te kuće", pitao je Orsat Miljenić.

"Kuća je u posjedu moje supruge i moja obitelj živi u njoj. Imovina tvrtke se u najvećem dijelu sastojala od te kuće. Zbog poslovnih veza s nekim tvrtkama iz Agrokora da bi se to saldiralo moja supruga je otkupila tu kuću", rekao je Rohatinski.

"Da pojednostavimo, Agrokor je očistio imovinu od dugova i prodao je vašoj supruzi", pita Miljenić.

"To je bila novčana transakcija na koju su plaćeni svi porezi", odgovorio je Rohatinski.

Imao je zaštitnu mrežu

"Rekli ste nam da ste iz Agrokora otišli uz odgovor da ćete se vratiti. Obavljali ste posao guvernera znajući da imate sigurnosnu mrežu koja će vas štititi bez obzira što radite i da ćete se moći vratiti u Agrokor. Mislite li da je to etički korektno? Biste li to sve ponovili", pita Miljenić.

"Nikada se nisam rukovodio percepcijama nego činjenicama. Najjednostavnije je sve kronološki sagledati. Objasnio sam vam kako je došlo do odlaska u HNB i koji su bili motivi i što je država od mene očekivala. Na rad u HNB-u neću trošiti riječi. Pokušao sam objasniti povratak u Agrokor. Tražio sam brzo zaposlenje, od ponuda koje su bile aktualne Agrokorova mi se i moralno i društveno odgovorno, činilo najboljom", rekao je Rohatinski.

"Točno radno mjesto u Agrokoru bilo je direktor Sektora za makroekonomske analize", pitao je Gordan Maras.

Nije morao znati što je Marić radio u Agrokoru

"Taj je sektor bio 'one man band'. Ja sam bio jedini u njemu. Od 2012. godine sam bio savjetnik i nisam bio dio menadžmenta. Posao je bio isti, samo su prava i plaća bile različite", odgovorio je Rohatinski.

"Jeste li upoznali Zdravka Marića u Agrokoru i što je on tamo radio. Je li radio na kreditima sa Sberbankom", pitao je Maras.

"Jesam, ali način poslovanja koncerna bio je takav da nitko nije znao više nego što je trebao znati. Moja saznanja o njegovom poslu su bila samo s hodnika. Moj je dojam da je glavnina njegovog djelovanja bilo inozemno financiranje koncerna", rekao je Rohatinski.

"Jeste li bili svjesni problema financiranja putem faktoring društava", pitao je Maras.

"Dok sam bio u HNB-u, takvo financiranje je bilo minimalno, a u Agrokoru nisam imao informacija o tome", tvrdi Rohatinski i dodaje da nema argumente da odgovori je li Zdravko Marić sudjelovao u tome.

"Smatrate li da je Marić znao kako se financirao Agrokor", pitao je Maras

"Moj je dojam, jer ne raspolažem činjenicama, da su to poslovi računovodstva, a to je jedino mjesto gdje se može stvoriti slika o tome bili izdvojeni od drugih poslova", odgovorio je Rohatinski.

"Je li 2000. godine smjer politike HNB-a mogao biti drugačiji i jesmo li mogli izabrati drugačiju monetarnu politiku, a ne ovu koja je pogodovala onima koji su uvozili, a među njima je svakako i Agrokor", pitao je Maras.

Bilo je naloga bankama da smanje izloženost prema Agrokoru

"U našim uvjetima referentna valuta je bila njemačka maraka. 70 posto depozita je bilo u markama, otprilike kao što je sada udio eura. Politika koju je vodio HNB je uz sve ostalo na sredini mojih mandata da je taj udio bitno smanjen. Otprilike na 58 posto zato što je politika HNB-a bila usmjerena na ograničavanje uvoza novca. I bankama je postalo isplativije zaduživanje u kunama. No, udio deviznih depozita je opet počeo rasti zbog straha od financijske krize i da će izgubiti oni koji imaju depozite u kunama", opširno odgovara Rohatinski pa ga je Miljenić prekinuo zbog preopširnosti.

"Politika HNB-a nije vođena ni prema jednom poslovnom subjektu. Agrokor nije bio izuzetak", sumirao je Rohatinski.

"U moje vrijeme bilo je nadzora nad bankama i provjera njihove izloženosti prema Agrokoru. Imao sam uvida u rješenja i naloge i bilo je naloga da se smanji izloženost prema Agrokoru. Ne mogu se sjetiti koje su to bile banke, ne zato što se ne želim sjetiti", rekao je Rohatinski.

"Tko je tada bio nadležan za taj posao", pitao je Maras.

"Do 2006. godine Čedo Baletić, viceguverner HNB-a, a do 2012. Davor Holjevac", odgovorio je Rohatinski.

Ne zna kako su ga 1998. upisali kao člana Nadzornog odbora Agrokora

"Kako je moguće da ste bez vašeg potpisa upisani u sudski registar kao član Nadzornog odbora Agrokora još 1998. godine", pitao je Stjepan Ćurej.

"O tome ništa ne znam i o tome me nikada nitko nije informirao, ne zaboravite da je Skupština društva bio jedan čovjek", odgovorio je Rohatinski.

Milijan Brkić ponavlja već postavljena pitanja o mjenicama, a Rohatinski ga upućuje na odgovore koje je već dao, odnosno tvrdi da do 2012. godine mjenice nisu bile problem koji bi tražio uključivanje i intervenciju HNB-a.

"Rekli ste da vas je Todorić pustio iz Agrokora u HNB. Je li bilo komunikacije između tadašnjeg premijera Ivice Račana i gospodina Todorića", pitao je Josip Borić.

"Odluka je bila moja, a nije me Todorić pustio. Ne znam jesu li Crkvenac i Račan komunicirali s Todorićem niti mi je itko o tome govorio. Nije bilo ni kontakata o zaduživanju Agrokora", odgovorio je Rohatinski.

Rekao je Todoriću da ne kupuje Mercator

 "U razdoblju od 2012. do 2015. ima niz odluka regulatornih tijela koja su pomagala Agrokoru. Jeste li znali za to", pitao je Borić.

"Nije riječ da nisam bio zadužen za to nego takve informacije po koncernu nisu cirkulirale", rekao je Rohatinski. Tvrdi da Todorić nije tražio njegovo mišljenje o kupnji Mercatora.

"U jednom nevezanom razgovoru sam rekao da kupnja Agrokora neće izazvati sinergijske efekte kakvi su se očekivali, ali u tome sam bio potpuno usamljen", rekao je Rohatinski.

"Tko su bili državni tajnici koji su razgovarali s Agrokorom i ostalima. Rekli ste da su bila tri državna tajnika", pitao je NIkola Grmoja u vezi s inicijativom poduzetnika i banaka te HNB-a da se oslobodi dio novca za kreditiranje poduzetnika.

"Ne bi bilo korektno da govorim njihova imena, oni su poslani kao predstavnici vlade. Neki od njih su pozvani kao svjedoci ovdje", rekao je Rohatinski na što ga je Miljenić upozorio da mora odgovoriti na to pitanje.

"Predstavnici vlade su bili na sastancima, a HNB nije sudjelovao na sastancima pa ja znam samo kako mi je preneseno, a preneseno mi je da je bio i Zdravko Marić", odgovorio je Rohatinski.

Ne vjerujem da je Todorić naručio istraživanje mog političkog rejtinga

"Znate li da je Todorić naručio istraživanje vaše popularnosti planirajući politički projekt i vašu kandidaturu za sabor", pitao je Grmoja.

"Ne znam je li, a vjerujem da nije, gospodin Todorić zatražio od neke agencije da ocjenjuje moj potencijalni politički rejting. To mi je poznato. Poznato mi je da je jedna agencija to napravila na svoju ruku iz svojih razloga. Iz mojih spoznaja to nije imalo veze s gospodinom Todorićem", rekao je Rohatinski, na što je Grmoja iznio da su dio istoga projekta bili Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić.

Todorić, Karamarko i Kujundžić su me nagovarali da se zajedno kandidiramo

"Sugestija da se uključim u politički život je došla puno ranije i nije imala veze s Todorićem. Nemam spoznaja da je i jedna od osoba koje su me nagovarale imale veze s Todorićem. To je trajalo do konca kolovoza 2008. kada je Todorić prvi put meni došao s tom idejom. Ja sam tu ideju odbijao i zadnji put sam je odbio na zadnjem sastanku na kojem je bio i Ivica Todorić. Nakon toga su se počela zbivati neke čudne stvari. Jedan medij, Poslovni dnevnik, je objavio priču o poduzeću moje supruge, dva dana nakon što sam rekao definitivno 'ne'", rekao je Rohatinski.

"Znači, priznali ste da su Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić bili dio Todorićevog političkog projekta", ustvrdio je Grmoja.

"Imate li saznanja da su odabrali drugu strategiju, a to je da preuzmu HDZ", pitao je Grmoja.

"Jesu li Karamarko i Kujundžić bili dio kruga oko Todorića koji vas je nagovarao da se kandidirate", pitao je Grmoja.

"Da", odgovorio je Rohatinski.

"Iako mi ovo nije postavljeno kao pitanje, kada je riječ o poduzeću moje supruge i o toj kući, sva pitanja koja su mi postavljana odnosila su se na to kako je poduzeće ugašeno i kako je ta kuća prešla u privatno vlasništvo. Po medijima se povlačilo pitanje je li mi Todorić 2004. godine kao guverneru HNB-a pomogao da moja supruga kupi tu kuću. Odgovor je, ne", imao je potrebu Rohatinski da završi svjedočenje i bez pitanja.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Agrokor, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Agrokor.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.