U Moldaviji i Gruziji u sljedećim se danima održavaju izbori na kojima će se odlučivati o njihovom budućem statusu u Europi. Obje zemlje osjetile su sjenu ruskog rata u Ukrajini i obje su bivše sovjetske republike.
I dok je proeuropska predsjednica Moldavije Maia Sandu favorit za pobjedu i već su započeli razgovori o pridruživanju Europskoj uniji, vlada u Gruziji optužena je za "demokratsko nazadovanje" i odmak od Europe. Moldavci izlaze u nedjelju na referendum o uvođenju moldavskog puta prema članstvu u EU u nacionalni ustav.
Izbori bi mogli bi učvrstiti status Moldavije kao zemlje okrenute Zapadu
Uspjeh referenduma učvrstio bi status Moldavije kao prozapadne zemlje okrenute EU. To bi također značilo da mora krenuti putem demokratskih i pravosudnih reformi kako bi osigurala pridržavanje standarda EU.
Istraživanje iz rujna sugerira da će više od 63% birača podržati europsku orijentaciju Moldavije. Međutim, mnogi u proeuropskom taboru osudili su rusko širenje dezinformacija i utjecaj na glasanje.
Stanovništvo Moldavije broji nešto više od 2.5 milijuna, a 1.2 milijuna Moldavaca živi u inozemstvu. Aktualna predsjednica je Maia Sandu, 52-godišnja osnivačica liberalne Stranke akcije i solidarnosti, koja je došla na vlast 2020. i zagovornica je europskog puta.
Protivnici prozapadne predsjednice su proruski socijalisti
Suočit će se s Alexanderom Stoianoglom, bivšim glavnim tužiteljem Moldavije koji je mnoge iznenadio kada je u srpnju najavio kandidaturu za predsjednika. Podržava ga proruska Stranka socijalista, čiji je vođa bivši predsjednik i popularni oporbeni lider Igor Dodon.
Predviđa se da će izlaznost u nedjelju biti visoka - iznad 80%. Nedavne ankete sugeriraju da bi Sandu mogla osvojiti preko 35% glasova u nedjelju, dok bi Stoianoglo trebao biti drugi s 9%. Na izbore izlazi i nekoliko drugih kandidata, od kojih je većina proruska. Međutim, prema anketama, gotovo 30% birača još uvijek je neodlučno. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50% glasova, 3. studenoga održat će se drugi krug predsjedničkih izbora.
Iako bi Sandu trebala pobijediti u oba kruga, parlamentarni izbori u srpnju 2025. izgledaju manje pozitivno za njezinu stranku, koja će možda morati surađivati s manje entuzijastičnim proeuropskim snagama.
Proruski poduzetnik utjecat će na izbore iako nije kandidat
Jedna figura utjecat će na izbore iako nije kandidat - Ilan Shor, poduzetnik i političar. Njegova Stranka ȘOR zabranjena je u Moldaviji prošle godine nakon optužbi za suradnju s Rusijom u podrivanju moldavske sigurnosti i ustavnog poretka.
Shor je pobjegao u Izrael 2019. nakon što je osuđen za prevaru i pranje novca, a sada živi u Rusiji. On ne krije na čijoj je strani. U rujnu je ponudio novac kako bi uvjerio što više ljudi da glasaju protiv ili da se suzdrže na referendumu o EU.
"Najrazornija ruska kampanja od neovisnosti"
Proeuropske snage u Moldaviji dugo su upozoravale na rusko uplitanje u izbore i referendum. Rusija još uvijek ima vojnu bazu u separatističkoj moldavskoj regiji Transnistriji koja se nalazi duž moldavske granice s Ukrajinom, a postoji i autonomna rusofonska regija zvana Gagauzija. Tamošnja guvernerka Eugenia Gutul podržava Vladimira Putina i EU ju je sankcionirala zbog ugrožavanja neovisnosti Moldavije.
Jedna moldavska web stranica piše da je izborna kampanja bila obilježena "najklevetničkijom, najnasilnijom i najrazornijom destabilizacijskom kampanjom Rusije od neovisnosti zemlje". Vlasti su povezale neke slučajeve vandalizma i kampanje dezinformacija na društvenim mrežama sa Shorom i njegovim navodnim kremaljskim pokroviteljima.
Milijuni iz Rusije za glasove
U rujnu je šef moldavske policije Viorel Cernauteanu rekao da je 130.000 Moldavaca primilo novčane transfere iz Rusije - u iznosu od 15 milijuna dolara - kao mito da glasaju za proruske kandidate i protiv EU. U četvrtak je Cernauteanu tvrdio da su deseci Moldavaca nedavno putovali u Moskvu, navodno kako bi prisustvovali "programima kulturne razmjene", ali zapravo su bili na obuci za poticanje nasilja uoči izbora.
Kremlj tvrdi da se ne miješa u tuđe poslove i optužio je moldavske vlasti da mnogim građanima uskraćuju pravo da održavaju dobre odnose s Rusijom.
Kakva je situacija u Gruziji?
Mnogo je toga na kocki i za Gruzijce kada u subotu (26. listopada) budu glasali na parlamentarnim izborima. Ova zemlja s 3.7 milijuna stanovnika postala je vrlo polarizirana. Vladajuća stranka Gruzijski san optužena je za rušenje civilnog društva i usvajanje zakona po uzoru na Rusiju. Oporbene stranke i prozapadna predsjednica Gruzije nastojali su glasanje predstaviti kao izbor između Europe i Rusije - što Gruzijski san čvrsto odbacuje.
U prosincu prošle godine Gruzijci su slavili dodjelu statusa službenog kandidata za članstvo u EU, a ankete su sugerirale podršku oko 80% Gruzijaca. Do ljeta je EU zamrznula taj proces zbog donošenja "zakona o stranom utjecaju" po uzoru na Rusiju koji je nagnao desetke tisuća prosvjednika na ulice glavnog grada Tbilisija.
Zakon zahtijeva da se mediji i nevladine organizacije s inozemnim financiranjem registriraju kao "strani agenti". U međuvremenu je Gruzijski san također donio zakon koji ograničava LGBT prava. EU i SAD upozorili su na nazadovanje demokracije. Veleposlanik EU u Tbilisiju upozorio je da bi se privremeno mogao suspendirati bezvizni režim s Gruzijom ako se glasanje ne pokaže slobodnim i poštenim.
Sve veći ruski pritisak
Američki predsjednik Joe Biden je izričito povukao nedavni poziv gruzijskom premijeru Irakliju Kobahidzeu. Rusija je optužila Zapad da pokušava izvršiti pritisak na Gruziju, ali Gruzijski san tvrdi da je i dalje na europskom putu. Premijer obećava jačanje odnosa sa Zapadom i članstvo u EU do 2030. godine, kao i bolju suradnju s NATO-om.
Stranka je na vlasti od 2012. godine, a ako Gruzijski san pobijedi na četvrtim uzastopnim izborima, osnivač stranke Bidzina Ivanišvili, milijarder koji je stekao bogatstvo u Rusiji, obećao je zabraniti oporbene skupine. Da bi se to dogodilo, treba promijeniti ustav 75-postotnom većinom među 150 parlamentarnih zastupnika.
Oporba je prilično razjedinjena, pa iako je Gruzijski san izgubio na popularnosti, još uvijek vodi u anketama. Četiri oporbene skupine imaju šansu osigurati 5% glasova potrebnih za ulazak u parlament. Najveća oporbena stranka - Ujedinjeni nacionalni pokret ili UNM - smatra se i najkontroverznijom.
Vladajuća stranka prikazuje glasanje kao izbor između rata ili mira pod proruskom strankom
Mnogi birači još uvijek imaju loša sjećanja na njihovih devet godina na vlasti prije nego što je Gruzijski san preuzeo vlast, pa su se ostale tri oporbene snage suzdržale od formiranja jedinstvenog fronta. Koalicija za promjene, Jaka Gruzija i Gaharija za Gruziju dobro kotiraju u anketama, ali čak i kad bi pronašle zajednički jezik, trebali bi im mjeseci da formiraju vladu.
Otkako je Gruzija izgubila kratkotrajni rat s Rusijom 2008. godine, dvije odcijepljene regije Abhazija i Južna Osetija, koje čine 20% gruzijskog teritorija, pod efektivnom su ruskom kontrolom.
Uoči izbora Kremlj je govorio o "normalizaciji odnosa" s Tbilisijem. Gruzijska vlada izbjegla je nametanje sankcija Rusiji i koristila je izborne plakate kako bi prikazala glasanje kao izbor između stradanja poput rata u Ukrajini ili mira pod Gruzijskim snom.