PODPREDSJEDNIK hrvatske vlade Damir Polančec je, komentirajući u HRT-ovoj emisiji "Otvorenom" arbitražnu presudu kojom Hrvatska mora Hypo banci isplatiti 40 milijuna eura zbog privatizacije Slavonske banke krajem 1990-ih, rekao kako je ona više posljedica nestručnosti nego zle namjere.
Bivši potpredsjednik koalicijske vlade Slavko Linić je cijelu aferu objasnio friziranjem financijskih podataka o Slavonskoj banci. Po njegovom mišljenju u nagodbu - kojom se moglo uštedjeti nešto od 40 milijuna eura - se nije moglo ići jer bi javnost to shvatila kao preuzimanje odgovornosti za nečiju prljavu rabotu.
Polančec je, pak, rekao da se trebalo ići u nagodbu, i da bi se to vjerojatno i dogodilo da nije bilo stručnog mišljenja svjetski priznate revizorske kuće KPMG prema kojem je Hypo mogao maksimalno potraživati 700.000 eura. Polančec je nakon toga odustao od nagodbe za koju se vezivala brojka od 12 milijuna eura.
Potpredsjednik vlade je također optužio Linića da je u arbitražnom postupku sudjelovao kao Hypov svjedok, na što je Linić rekao da je pravi problem u tome što ga za svjedoka nije pozvala Državna agencija za sanaciju banaka.
Bivši ministar Radimir Čačić je rekao kako je cijeli slučaj pokazao očitu nekompetentnost vlade, kako one prošle tako i sadašnje. Čačić je rekao da razumije zašto Polančec nije htio ići u nagodbu, ali ne razumije kako to da je Linića za svjedoka pozvala Hypo banka a ne hrvatska strana.
Zlata Hrvoj Šipek iz Državnog odvjetništva RH je izjavila kako se istražuju okolnosti koje su dovele do problema sa Slavonskom bankom, ali i upozorila kako ove godine istječe zastarni rok za eventualna kaznena djela. Također je napomenula kako bi Hrvatska, po njenom mišljenju, trebala ići u nagodbu s talijanskom tvrtkom Astaldi, s kojom je također izgubljen sličan spor, ovaj put vezan uz izgradnju auto-cesta. Na pitanje je li DORH bio ikada konzultiran u svezi tih i drugih spornih ugovora, ona je odgovorila da za to nije bilo zakonske obveze.
Hrvoje Šarinić, nekadašnji predstojnik Ureda predsjednika Tuđmana, rekao je kako su prilikom prodaje banaka stranim kupcima 1990-ih politički kriteriji bili važniji od ekonomskih, ali da je pri tome s hrvatske strane bilo i dosta neiskustva. Šarinić je rekao da su ga čudili i mnogi detalji ugovora o cestogradnji.
R.R.