ENERGETSKI stručnjak Igor Dekanić ocijenio je da su vladine energetske mjere za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena dobro pogođene s obzirom na okolnosti, a Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb smatra da je ukupni vladin paket trebao biti bolje ciljan.
Vladine energetske mjere oblikovane su dovoljno dobro i slične su kao u europskim zemljama, smatra Dekanić i dodaje da su moguća reakcija, a da se do kraja ne suspendira tržište i ne pretjera s državnim intervencionizmom.
Dekanić: Reakcija je u skladu s krizom
"Suspenzija tržišta je značajna, ali i kriza je takva", kazao je Dekanić u razgovoru za Hinu, uspoređujući aktualnu energetsku krizu s globalnom naftnom krizom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
"Reakcija je u skladu s krizom i u osnovi primjerena", smatra Dekanić. Podržava i najavu de facto zabrane izvoza domaćega plina. Ocjenjuje da je to rješenje u nuždi dok kriza traje, na što država ima pravo sve dok traje rat u Ukrajini koji krizu generira.
"To je razumna mjera kojoj bi mogle pribjeći i druge zemlje", ističe.
Komentirajući inicijativu za ograničavanje veleprodajne cijene plina kojoj se zajedno s još nekim zemljama priklonila Hrvatska unutar europskih rasprava o načinima suzbijanja krize, kaže kako je riječ o "lijepoj namjeri", ali da takvo što nikada nije funkcioniralo u tržišnoj privredi.
Dekanić: Imamo veliki potencijal u geotermalnoj energiji
Dekanić ocjenjuje da Hrvatska uoči sezone povećane potrošnje plina "stoji dobro i relativno pripravno" te da ima infrastrukturu kojom može zadovoljiti potražnju i bez uvoza iz Rusije.
Velik hrvatski energetski potencijal po njegovim riječima je geotermalna energija. "Hrvatska tu ima značajan potencijal, a i riječ je o obnovljivim izvorima energije", kaže Dekanić.
Prema njegovim riječima, Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje između četvrtine i petine domaće potrošnje plina, a udio domaće proizvodnje nafte u domaćoj potrošnji je oko petine.
Što se tiče vladine najave uvođenja posebnog poreza na dobit onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit, odnosno kojima je dobit posebno narasla u vrijeme krize u odnosu na razdoblje prije izvanrednih okolnosti, Dekanić kaže da je također riječ o potezu u nuždi, no da treba vidjeti koga bi taj porez obuhvatio, koja bi bila granica za naplatu i bi li obuhvatio samo energetske ili još neke tvrtke.
Vizek: Vladine mjere su opravdane, ali nedovoljno naciljane
Vladin jesenski paket za Hinu je komentirala i pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb Maruška Vizek, koja kaže da je vladina intervencija opravdana s obzirom na okolnosti, ali smatra da je trebalo bolje ciljati i kod građana i kod gospodarstva, oslanjajući se na pametne politike dostupne u digitalnom dobu, pa bi onda i ukupni trošak možda bio manji od 21 milijarde kuna.
"Bilo bi bolje da su mjere nijansiranije", kaže Vizek i dodaje da bi "vlada trebala biti u stanju" identificirati najugroženije i ciljano im pomoći. Za primjer navodi da su bogatija kućanstva u pravilu manje energetski intenzivna jer imaju novca za štedljivije aparate, pa pita kome zapravo trebaju subvencije.
"Trebalo je bolje naciljati. Ovako imamo horizontalnu mjeru za sve, a nije svima potrebna", kaže Vizek.
Dodaje da je tako i kod poduzeća, jer što su poduzeća veća, to su energetski intenzivnija i izloženija od malih i srednjih, a nisu ni svi gospodarski sektori jednako izloženi energetskoj krizi i povećanju troškova.
"Cijene su temeljni mehanizam tržišta"
Što se tiče regulacije i ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda, Vizek uz ostalo upozorava da su cijene temeljni mehanizam tržišta i da mjere njihova ograničavanja mogu dovesti do smanjenja ponude ili snižavanja kvalitete.
Vlada je na sjednici u četvrtak predstavila jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.