KADA su talibani vladali Afganistanom između 1996. i 2001. godine, Saudijska Arabija je bila jedna od samo tri države koje su priznale njihovu vladu. Osim nje to su učinili još samo Pakistan i Ujedinjeni Arapski Emirati, piše Deutsche Welle.
Saudijska Arabija je tada godinama održavala intenzivne odnose s talibanima. Ona je primjerice u Pakistanu financirala vjerske škole, takozvane medrese, iz kojih su regrutirani bezbrojni pristaše talibanskog pokreta, kako u Pakistanu tako i u Afganistanu. Doduše, učenje iz medresa o sunitskom islamu razlikuje se djelomično od državne saudijske religije vehabizma. No zajedničko im je ultrakonzervativno tumačenje islamskih pisanih izvora.
U 80-im godinama prošlog stoljeća – kada su u Afganistan umarširale sovjetske postrojbe – Saudijska Arabija je podržavala borbu vjerski motiviranih afganistanskih ratnika mudžahedina protiv Sovjetskog Saveza. Tu je Saudijska Arabija surađivala sa Sjedinjenim Američkim Državama i Pakistanom. Dok je SAD želio suzbiti širenje komunizma u Afganistanu, Saudijci su željeli braniti islam. Procjenjuje se da su obje zemlje na taj rat potrošile po četiri milijarde dolara.
Nakon povlačenja sovjetske vojske i za vrijeme građanskog rata koji je potom izbio 90-ih godina, Saudijska Arabija je, prvenstveno u financijskom smislu, postala jedna od najvažnijih saveznica talibana koji su nastali iz mudžahedina. Osim toga, UN je optužio Saudijsku Arabiju za isporuku oružja talibanima unatoč međunarodnom embargu.
11. rujna kao prekretnica
No ta podrška je naglo okončana nakon napada od 11. rujna 2001. Toga su dana pripadnici terorističke organizacije Al Kaide napali više ciljeva u SAD-u. U samoubilačkim napadima ubijeno je više od 3000 ljudi. Pritisak iz Washingtona je naveo vladu u Rijadu da prekine veze s talibanima, budući da su oni davali utočište Al Kaidi. Ali na nižim razinama je i dalje postojala povezanost između državnih, vjerskih i privatnih čimbenika.
Danas se Saudijska Arabija distancira od svojih bivših partnera. Čak je odustala od posredničke uloge u pregovorima između talibana i smijenjene afganistanske vlade. Tu je ulogu u međuvremenu preuzeo Katar.
Nakon što su talibani sredinom kolovoza osvojili Kabul, saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova je objavilo: "Kraljevstvo stoji iza odluka koje donosi afganistanski narod." To drugim riječima znači da se Saudijska Arabija više ne želi kao prije miješati u unutarnju afganistansku politiku. Ali i da više neće utjecati na talibane po želji zapadnih partnera.
I stvarno, malo toga govori u prilog oživljavanju nekadašnjeg saudijskog utjecaja na talibane. Rijad je naime saveznik SAD-a, prema kojem talibani imaju vrlo distancirani odnos. Osim toga, tu su i mjere modernizacije koje u zadnje vrijeme provodi prijestolonasljednik Mohamed bin Salman. Njegova ideja o barem djelomice liberalnoj i otvorenoj Saudijskoj Arabiji nije u skladu s podržavanjem islamističkih ekstremista u drugim zemljama.
Novi saveznik Iran
Talibani su danas znatno bliskiji s jednom drugom državom: s Iranom. I to bez obzira na vjerske razlike: Iran se smatra šijitskom državom dok su talibani sunitski pokret. Još prošle godine je politolog Vinay Kaura iz trusta mozgova The Middle East iz Washingtona upozorio: "Taj novi razvoj je u jakom kontrastu prema eri bivšeg talibanskog režima koji je podupirala Saudijska Arabija, zakleti protivnik Irana."
Politolog Kristian Coates Ulrichsen sa sveučilišta Rice University u Teksasu je u razgovoru za DW ocijenio da su i dalje mogući kontakti između saudijskih i afganistanskih vjerskih mreža: "Ali nije vjerojatno da će doći do službene pomoći ili priznanja na način kako je to bilo u prošlosti."
"Za Saudijce bi bio znatan rizik za njihovu reputaciju kada bi pokušali pružati financijsku pomoć Afganistanu koja nije potpuno transparentna i usklađena s međunarodnim i multilateralnim partnerima", pretpostavlja Coates Ulrichsen. I dodaje s pogledom na skoru godišnjicu napada od 11. rujna: "Saudijci će se upravo oko tog datuma pokazati suzdržanima."