Šire se prosvjedi protiv krajnje desne njemačke stranke Alternativa za Njemačku (AfD), nakon izvješća da su dva istaknuta člana te stranke sudjelovala na susretu na kojem se raspravljalo o planovima masovne deportacije građana stranog porijekla. Iako se ta stranka dugo protivi imigraciji, prijedlozi deportacije „neasimiliranih građana” u neku državu sjeverne Afrike, o kojima je izvijestila medijska skupina Correctiv, podignuo je buru u Njemačkoj.
Neki su ih usporedili s planovima nacista o deportaciji europskih Židova na Madagaskar. „Linija je davno prijeđena”, rekao je prosvjednik Stephan Kalsh jučer navečer na skupu u Koelnu na kojem su se čuli pozivi za zabranom AfD-a.
Bio je to posljednji u nizu prosvjeda diljem Njemačke koji su privukli desetke tisuća ljudi otkad je priča o planovima deportacija izašla u javnost. Na dio njih stigli su visoko pozicionirani političari, pa i kancelar Olaf Scholz i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
AfD je trenutno drugi u anketama
AfD je trenutno drugi u anketama popularnosti te odbacuje da su planovi o deportaciji dio stranačke politike. Alice Weidel, jedna od čelnica, prekinula je suradnju s jednim od savjetnika koji je sudjelovao na tim razgovorima. Šef njemačkih obavještajaca Thomas Haldenwang upozorio je na ekstremističke pokrete unutar AfD-a, stranke koja je pod sigurnosnim nadzorom.
Izvješće o planovima deportacija naišlo je na osudu političkih i sigurnosnih čelnika. Scholz je pozvao sve demokrate da ustanu protiv krajnje desnih „fanatika”, a Haldenwang „tihu većinu” da se probudi. Fotografije tisuća građana koji su izašli na ulice na iznimno niskim temperaturama kako bi prosvjedovali protiv AfD-a diljem Njemačke pokazuju da su možda i odgovorili na njihove pozive.
„Nacisti, ne hvala”, „Osjećamo se kao 1933., zabranite AfD sada” te „razmotrite zabranu AfD-a”, neki su od natpisa koje su okupljeni nosili. Novi skupovi planirani su kasnije u srijedu u Berlinu i u petak u Hamburgu.
Izbori u istočnoj Njemačkoj
Weidel je u utorak napala korištenje Correctivovog izvješća kako bi se napadalo AfD. Kazala je da je cilj stranke iskoristiti sva pravna sredstva za suzbijanje ilegalnih migracija, ograničavanje izdavanja državljanstva te deportaciju migranata osumnjičenih za terorizam.
„Tko god ima njemačko državljanstvo, bez sumnje pripada njemačkoj naciji”, rekla je na konferenciji za medije, naglasivši da se baš zato ono ne smije olako davati. AfD je pod okom javnosti ove godine zbog europskih izbora te onih u tri savezne pokrajine u istočnoj Njemačkoj u kojoj je glavni favorit. Očekuje se da će to drugim strankama, koje su odbacile suradnju s Alternativom, otežati formiranje funkcionalnih vlada.
Podrška AfD-u narasla je prošle godine zbog nezadovoljstva stanovništva vladajućom koalicijom i njezinim upravljanjem u nizu kriza, od rata u Ukrajini do inflacije i javnih usluga prepravljenih imigracijom.
Politički analitičari smatraju da je snaga AfD-a već utjecala na političku raspravu u Njemačkoj jer su i drugi zauzeli stroži stav prema neregularnim migracijama.