Kada su Hamasovi napadači u nizu užasnih napada 7. listopada ubili 1400 civila, političari diljem Zapada izrazili su šok i obećali svoju potporu Izraelu. Ali kako se sukob u Gazi razvijao, a izraelske snage ubile tisuće Palestinaca, taj politički konsenzus je narušen. Diljem Zapada, političari s lijeve strane političkog spektra su oni koji imaju najviše nedoumica, piše Politico.
U SAD-u je Joe Biden pod pritiskom muslimanskih glasača koji njegovu nepokolebljivu potporu Izraelu vide kao izdaju. U Ujedinjenom Kraljevstvu se Keir Starmer - koji je na putu da postane sljedeći laburistički premijer - suočava sa svojim najtežim testom usred žestokih sporova unutar svoje stranke. U Španjolskoj se Pedro Sanchez pokušava zadržati na vlasti formiranjem lijevo orijentirane koalicije. U Nizozemskoj je rat narušio kampanju ljevičarskog saveza uoči izbora potkraj studenoga.
Dvije su ključne točke napetosti koje su dijelile ljevicu: argument za prekid vatre kako bi se omogućili pomoć Gazi i izlazak civila te koliko snažno bi čelnici trebali ići u kritiziranju Izraela. Dok čelnici ljevičarskih stranaka pokušavaju hodati po tankoj liniji, mnogi u njihovim redovima daleko su oštriji u kritiziranju vojnih operacija izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Gazi i puno oštriji u zahtjevima za prekid vatre.
"Ljevica je globalno i dalje čvrsto protiv rata. Ono što danas vidimo podsjeća na mobilizaciju protiv rata u Iraku 2003. i na podjele između populističkih osjećaja i političara na ljevici, što ih je na kraju koštalo izbora u nadolazećim godinama. Lideri na ljevici moraju razumjeti sličnosti, snagu antiratnog raspoloženja na terenu i djelovati u skladu s tim", rekao je Elham Fakhro iz Chatham Housea.
Situacija se razlikuje od jedne zemlje do druge. Ali rat Izraela i Hamasa preokrenuo je politiku i daleko izvan Bliskog istoka. Budući da se u mnogim zapadnim zemljama približavaju ključni izbori, cijena ovih podjela za stranke na ljevici mogla bi biti visoka.
Ujedinjeno Kraljevstvo
Sa stalnim vodstvom od 18 postotnih bodova u anketama, Laburistička stranka izgledala je kao gotovo siguran pobjednik na sljedećim općim izborima, koji se očekuju 2024. No kriza na Bliskom istoku stvorila je jedan od najvećih izazova za čelnika Laburista Keira Starmera.
Njegova stranka je podijeljena oko toga treba li pozvati na prekid vatre u Gazi. Trećina laburističkih zastupnika i neki od najviših stranačkih političara - uključujući škotskog čelnika Anasa Sarwara, gradonačelnika Londona Sadiqa Khana i gradonačelnika Manchestera Andyja Burnhama - sada javno poziva na to.
Starmer je naporno radio kako bi stranku oslobodio njezine antisemitske reputacije i do sada se opirao ovim pozivima. U ponedjeljak je održao govor u kojem je rekao da bi sadašnji prekid vatre samo ohrabrio Hamas da izvede još jedan smrtonosni napad na Izrael. Ali mnogi njegovi zastupnici nisu bili uvjereni u to.
Privatno, mnogi političari i dužnosnici koji žele da Starmer zauzme propalestinski stav zabrinuti su zbog izbornog utjecaja njegove trenutne politike. Jedan laburistički ministar u sjeni rekao je za Politico da laburisti "masovno gube muslimanske glasove - dovoljno da izgube brojna mjesta u parlamentu ako sutra budu izbori".
SAD
Tijekom prošlog mjeseca, američka ljevica pretrpjela je žestoku podjelu oko rata Izraela i Hamasa. Iako je povijesno gledano velik dio američkih glasača bio proizraelski nastrojen, ta je podrška javnosti posljednjih godina opala.
Prema Gallupovom istraživanju objavljenom prije početka rata, američka potpora prvi se put okrenula prema Palestincima u odnosu na Izraelce. Mlađi glasači, koji se prvenstveno izjašnjavaju kao demokrati, pokreću ovaj trend. Od početka rata, prosvjedi i drugi sukobi na sveučilišnim kampusima postali su nacionalna tema u Americi.
Amerikanci Židovi, koji se većinom izjašnjavaju kao demokrati, također su postali skeptičniji prema izraelskoj politici posljednjih godina. I ovdje je trend vezan za generacijski jaz. Anketa istraživačkog centra Pew prije rata pokazala je da je mala vjerojatnost da će milenijski američki Židovi pozitivno ocijeniti Netanyahuovo vodstvo.
Amerikanci islamske vjere, za koje izlazne ankete kažu da su bili naklonjeni Bidenu 2020. godine, sada prijete da će ostati kod kuće 2024. zbog njegove podrške Izraelu nakon napada Hamasa 7. listopada. Administracija je od tada progovorila protiv islamofobije i izrazila simpatije prema palestinskim civilima.
Španjolska
Rat je izbio u vrlo osjetljivom trenutku za privremenog španjolskog socijalističkog premijera Pedra Sancheza. Nakon neuvjerljivog ishoda izbora, sada pokušava sastaviti novu koalicijsku vladu od ministara iz njegove stranke i lijeve koalicije Sumar. Čini se da je ta nova izvršna vlast podijeljena oko ispravnog pristupa ratu Izraela i Hamasa.
Sanchezovi socijalisti osudili su Hamasovu ofenzivu od 7. listopada kao teroristički napad i opravdali pravo Izraela da se brani. Ali također su osudili civilne žrtve koje su proizašle iz izraelskog bombardiranja Gaze i lobirali za humanitarni prekid vatre kako bi se izbjegla daljnja kolateralna šteta.
Iako Sumar također osuđuje napade, odbija okarakterizirati Hamas kao terorističku organizaciju. Zapravo, glasnogovornik ove koalicije Ernest Urtasun tvrdi da je Izrael odgovoran za nasilje jer je ono rezultat "ilegalne okupacije" palestinskih teritorija. Urtasun je također nazvao Netanyahuovu vladu ekstremističkom i osudio predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen zbog ignoriranja "zvjerstava i ratnih zločina koje Izrael čini".
Iako je Sumar želio da se "jednostrano i bezuvjetno" priznanje Palestine uključi u koalicijski sporazum koji je ovaj mjesec sklopio sa Sanchezom, premijerovi socijalisti odbili su taj prijedlog. Nova Sanchezova vlada ide prema teškom početku, barem po ovom pitanju.
Njemačka
Na ljevici postoji neslaganje oko izraelsko-arapskog sukoba u Njemačkoj otkako su studenti počeli nositi prepoznatljive palestinske marame u znak solidarnosti s Palestincima nakon Šestodnevnog rata 1967. godine. Iako te napetosti postoje i dalje, Hamasov masakr nad izraelskim civilima uvelike ih je prigušio - barem za sada.
Iako su neki ljevičarski političari pozvali Izrael da odgovori na napade na "proporcionalan način" i pozvali na humanitarni prekid vatre, malo je njih dovelo u pitanje pravo Izraela da se snažno brani.
Doista, sve njemačke lijeve stranke - što obuhvaća vladajuće socijaldemokrate i Zelene, kao i krajnje lijevu stranku Linke - podržale su parlamentarnu rezoluciju od 10. listopada kojom se izražava solidarnost s Izraelom i osuđuje Hamas.
"Jedino moguće mjesto za Njemačku u ovom trenutku je na strani Izraela", rekao je kancelar Olaf Scholz zastupnicima nakon brutalnih napada, što je stajalište koje dijeli cijeli politički spektar.
Ta je solidarnost ukorijenjena u dubokom osjećaju odgovornosti koju većina Nijemaca osjeća prema Izraelu nakon Holokausta. Ipak, njemačka potpora nije apsolutna, kao što dokazuje prošlotjedna odluka Berlina da se suzdrži od rezolucije UN-a koja poziva na prekid vatre u Gazi umjesto da je odbije, kao što je Izrael tražio.
Uglavnom, antiizraelski osjećaj kojemu je Njemačka svjedočila nakon 7. listopada proizašao je iz muslimanskih imigrantskih zajednica, koje su u velikom broju izašle u velike gradove diljem zemlje prosvjedovati protiv Izraela. Iako su vlasti zabranile većinu propalestinskih demonstracija, neke su ipak održane. Sudionici prosvjeda u nekim su slučajevima nosili radikalne simbole kao što su zastave ISIS-a i Al Kaide.
Vicekancelar Robert Habeck iz Zelenih upozorio je da će se počinitelji suočiti s kaznenim progonom, pa čak i deportacijom. "Antisemitizam se ne smije tolerirati ni u kojem obliku", rekao je Habeck.
Kanada
Liberali lijevog centra kanadskog premijera Justina Trudeaua muče se s unutarnjim podjelama zbog poziva na prekid vatre.
Više od 20 liberalnih parlamentarnih zastupnika pridružilo se zastupnicima iz ljevičarske Nove demokratske stranke, kao i Stranke zelenih, u potpisivanju pisma u kojem se zahtijeva prekid neprijateljstava. Ovaj su stav mnogi drugi liberali odlučno odbacili, uključujući židovskog zastupnika Anthonyja Housefathera.
Trudeau, snažan zagovornik prava Izraela da se brani, odolio je pritisku da zagovara prekid vatre. On i njegova ministrica vanjskih poslova Melanie Joly umjesto toga razgovaraju o "humanitarnom primirju" kako bi hitna pomoć stigla do očajnih stanovnika Gaze.
Oluja kontroverzi u najvećoj kanadskoj pokrajini ugrozila je političku karijeru izabranog dužnosnika. Sarah Jama, nova članica zakonodavnog tijela u Ontariju, nalazi se u rijetkoj situaciji da ne može istupati na sjednicama.
U danima nakon napada Hamasa, Jama - tada članica pokrajinskog kluba NDP-a - pozvala je na prekid vatre i "kraj svake okupacije palestinske zemlje". Ali nije osudila Hamas niti je militante označila kao teroriste. Kasnije se ispričala zbog izjave, ali je nikada nije povukla.
Jamu je naposljetku iz kluba NDP-a izbacila čelnica stranke Marit Stiles, koja se nakon toga suočila s pozivima da podnese ostavku. Progresivno-konzervativna vlada Ontarija donijela je prijedlog za izricanje cenzure Jami, zbog čega ne može istupati u zakonodavnom tijelu sve dok se usmeno ne ispriča i ne povuče svoju izjavu.
Nizozemska
U Nizozemskoj je sukob Izraela i Hamasa bacio sjenu na ovomjesečne nacionalne izbore i nedavno sklopljen savez Laburističke i Zelene stranke.
Frans Timmermans, poznati europski političar koji predvodi zajedničku listu za ljevičarsku koaliciju, suočava se s kritikama zbog svoje glasne podrške Izraelu. Tvit bivšeg ministra rada koji je osudio Hamasove napade 7. listopada, ne spominjući sudbinu Palestinaca, razljutio je neke članove Zelene stranke, koja je posljednjih godina bila kritičnija prema Izraelu.
Tijekom stranačke konferencije u listopadu, stranke su pokušale zbiti redove pokazujući ujedinjenu frontu. Članovi stranke također su usvojili prijedlog koji se fokusira na humanitarnu situaciju u Gazi, dok još uvijek osuđuju zločine Hamasa.
Unatoč pokušajima pomirenja dviju stranaka, zastupnica Zelenih Kauthar Bouchallikht je ubrzo nakon konferencije objavila da povlači svoju kandidaturu za izbore, žaleći se da njena stranka nije uzela u obzir kontekst bliskoistočnog sukoba.
Italija
Linije rascjepa između stajališta lijevog centra i krajnje ljevice u vanjskoj politici duboke su u Italiji. Krajnja ljevica uvijek je podržavala globalne prosvjedničke pokrete, uključujući i palestinsku stvar, a Pokret 5 zvijezda sadrži antiameričke smjerove, koji se često izražavaju kao pacifizam.
Demokrati lijevog centra imaju problema s usvajanjem jedinstvenog stajališta. Prije nego što je postala čelnica Demokratske stranke, Elly Schlein podržavala je stajališta naklonjena Palestincima. Ali njezina stranka također sadrži više centrističkih ličnosti koje podržavaju politiku SAD-a. I sama je doživjela antisemitsko zlostavljanje jer joj je otac Židov. Kako bi izbjegla raskol, ona mora držati nijansiranu liniju.
Upitana na televiziji podržava li Izrael ili Palestinu, Schlein je odgovorila: "Podržavam i Izrael i Palestinu." Prošlog tjedna je u parlamentu rekla da "Hamas mora biti izoliran", ali je upozorila da "palestinske žrtve nisu manje važne, postoji granica između pravde i osvete koja se nikada ne smije prijeći".
Pet zvijezda i Demokrati bili su jedinstveni oko potpore rezoluciji UN-a za "trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje", pri čemu je vlada bila suzdržana. Ali Schlein nije prisustvovala maršu mira prošlog tjedna, na kojem su njenu odsutnost istaknuli drugi ljevičarski čelnici.
Njen ured je za Politico rekao da je imala prethodno zakazan angažman i da je njezina stranka poslala izaslanstvo. Podjele talijanske ljevice o Ukrajini dovele su do pada vlade Marija Draghija i do gubitka prošlih izbora. Uspon Schlein ponovo je potaknuo nade u ujedinjenu ljevicu, ali ove podjele na Bliskom istoku prijete da ljevici otežaju suprotstavljanje talijanskoj desničarskoj vladi.
Francuska
Francuska ima i najveću muslimansku zajednicu i najveću židovsku zajednicu u Europi. Predsjednik Emmanuel Macron strahuje da bi sukob na Bliskom istoku mogao izazvati nasilje u Francuskoj - i to s dobrim razlogom. Od napada Hamasa pazio je da zadrži uravnoteženu poziciju između potpore izraelskom pravu da se brani i njegove dužnosti da "poštuje civilno stanovništvo".
To je stajalište prilično dobro primljeno u anketama, ali nije dobilo jednoglasnu potporu među Macronovim suradnicima. Nekoliko članova predsjedničkog tabora distanciralo se od Macrona, što je neuobičajeno kad je riječ o međunarodnim poslovima, pozivajući na bezuvjetnu podršku Izraelu.
Suprotno tome, vođa krajnje ljevice Jean-Luc Melenchon, osnivač stranke France Unbowed, ustrajan je u tome da ne želi opisati Hamas kao "terorističku" organizaciju, izazivajući burne rasprave i ponovno pokretanje kritika za antisemitizam.
Njegovi saveznici socijalisti, komunisti i ekolozi u parlamentu, iako ne istupaju potpuno jednoglasno, distancirali su se od Melenchona, a neki od njih obustavili su sudjelovanje u zajedničkom radu na proračunu. Više od godinu dana nakon što su francuske lijevo orijentirane stranke formirale savez u takozvanoj koaliciji NUPES, podjele o bliskoistočnom ratu sada predstavljaju najozbiljniji test za skupinu.