TIJEKOM covid-pandemije svi su političari pričali kako je zdravstveni sustav pred kolapsom, da su kapaciteti nedostatni te da su radi tog nedostatka kapaciteta zanemareni mnogi drugi pregledi i bolesnici - to će navodno imati posljedice u godinama koje dolaze.
"Problem je višeslojan. Nije samo stvar kapaciteta, nego i kvalitete kapaciteta te zdravstvene infrastrukture koja je stavljena na začelje. Ne može se infrastruktura planirati, renovirati, graditi, ako se ne zna što točno treba - zdravstvo treba gledati idućih 50 do 100 godina. U prvih dvadesetak godina tranzicije fokus je bio na prometnoj, energetskoj i komunalnoj infrastrukturi. Sad je napokon došlo vrijeme i za zdravstvo. Taj je imperativ dodan potresom i covidom", kaže za HRT Davor Inđić iz EBRD-a, direktor portfelja održive infrastrukture za 5 zemalja jugoistočne Europe.
Država nije napravila novu bolnicu zadnjih 40-ak godina, tvrde da nema novca i da je to skup infrastrukturni projekt.
"Zdravstvo je ekstra skupo i bit će sve skuplje. To se ne radi preko noći, mora se raditi sistemski i strateški", ističe Inđić i dodaje kako se uskoro u Puli otvara nova opća bolnica koja će svojim izgledom i sadržajem pridonijeti razvoju društva te zajednice.
Bitan segment zdravstvenog turizma
Dodaje kako ne smijemo zaboraviti i turistički element zdravstva za kojega smatra da je vrlo bitan. Počela je i gradnja KBC-a u Rijeci - neke se stvari pomiču, ali je to premalo, kaže i dodaje da Europska banka za obnovu i razvoj gleda na koji način najbolje strukturirati takve projekte, kako bi bili provedeni najefikasnije.
Bez države, kaže Inđić, nema rješenja. Ističe kako lokalne i regionalne samouprave nemaju sredstava za gradnju bolnica. Kad dođe do financiranja - tu država određuje i diktira tempo investicija, objašnjava Inđić, koji ima iskustvo rada na infrastrukturnim projektima u 5 država.
EBRD u izgradnji "socijalne" infrastrukture podupire privatni sektor
"Privatni sektor je dobar iz dva razloga - prenošenje odličnih financijskih rizika izgradnje na privatni sektor. Drugi je još bitniji, a to je da je privatni sektor efikasniji od javnog. Efikasnost je u jednom sustavu koji jako puno košta jako bitna", kaže Inđić.
Dodaje kako su već održani razgovori s vladom glede strategije i plana izgradnje bolnica, koji su se odvijali u dobrom smjeru. Nažalost, prestali su s dolaskom covida. Razgovori su bili otvoreni, Republika Hrvatska je otvorena prema tim modelima. Nadam se da ćemo nastaviti te razgovore, jer prostor za tako nešto uvelike postoji, dodaje.
Postavlja se pitanje tko će u bolnicama, i kada bi se izgradile kroz desetak godina, uopće raditi?
"To je izazov, i vidimo da sve više fali radne snage u zdravstvu. Međutim, bitni su uvjeti rada - činjenica je da kada imate bolnicu 21. stoljeća, ambijent koji je 'zelen', energetski učinkovit, digitaliziran - to će otežati odluku ljudima da odu, i onima koji se misle vratiti olakšati da dođu", smatra Inđić.