Zašto divljaju cijene hrane diljem jadranske obale? Zašto negdje kuglica sladoleda stoji 3 i pol eura, a pizza 18? Kupnja voća i povrća na tržnici postala je pravi udar na novčanik. Jesu li takve cijene opravdane? Odvraćaju li domaće i strane turiste od odmora u našoj zemlji? Kakva je situacija na kontinentu?
Pitanja su to na koja su u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovore pokušali dati Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju, Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar, Franz Letica, predsjednik ugostitelja i turističkih djelatnika pri HOK-u, te Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka.
Blažić: Cijene rastu više nego što je inflacija
Zvjezdana Blažić upozorila je na zabrinjavajući porast cijena hrane, koji nadmašuje stopu inflacije. Istaknula je da su cijene u lipnju skočile za 13 posto.
Blažić je naglasila kako stabilnost cijena, posebno u pogledu poljoprivrednih sirovina, nije postignuta ni na globalnoj razini. "Stabilnost cijena nije postignuta ni globalno i to u onom dijelu koji se odnosi na poljoprivredne sirovine. Cijene hrane su one koje najviše rastu od svih cijena kategorija u EU pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatska nije tu izuzetak. Mi trenutno imamo najveći rast u kategoriji povrća i svinjskog mesa", naglasila je.
Iako je napomenula da tržište hrane pokazuje znakove stabilizacije, cijene su još uvijek znatno više nego što su bile početkom 2020. godine, a posebno u odnosu na 2021. godinu.
Kada je upitana o razlozima visokih cijena u turističkim središtima na Jadranskoj obali, Blažić je odgovorila da cijene variraju ovisno o destinaciji. Dala je primjer kako su cijene na tržnici u Dubrovniku slične cijenama u Zagrebu, dok su cijene u Rovinju gotovo dvostruko više. Kao razlog ovim varijacijama navela je dinamiku ponude i potražnje.
Serdarušić: Zakašnjela reakcija
Na pitanje jesmo li u smislu hrane preskupi, Serdarušić je rekao kako se moramo vratiti 3 godine unatrag.
"Globalno zaključavanje i pretjerane mjere. U tom smislu je bio odgovor država i fiskalnog i monetarnog dijela. Tome možemo zahvaliti na ogromnom rastu inflacije", naglasio je.
Dodaje kako je proizvođačka inflacija godinu dana 2021. po dvoznamenkastim stopama u EU rasla, a za potrošačku inflaciju se Europska centralna banka i njeni čelnici nakon svojevrsne "duhovne obnove" nisu zabrinuli i rekli su da nema problema s inflacijom.
"Zakašnjela reakcija ključnog aktera je sve nas dovela do toga da patimo više nego što smo trebali", dodao je.
"Europska centralna banka se ispričala zbog svojih loših procjena. Nedavno su rekli da bi daljnje zadržavanje fiskalnih potpora dovelo do kontra učinka. Poziv svim vladama od strane ECB-a je da prestanu s mjerama jer time rade kontra i povećavaju cijene", govori.
Naglašava kako u EU imamo višu inflaciju hrane nego što je to u svijetu.
Franz Letica: Ako je sladoled 3.5 eura, znači da je potražnja velika
Letica naglašava da ako je cijena sladoleda na Krku 3.5 eura, znači da je potražnja velika i ta je cijena realna.
"Cijena kuglice sladoleda je fakturirana na temelju gdje se ugostiteljski objekt nalazi, cijenom najma poslovnog prostora, komunalne naknade. Cijene najma su porasle za 400-500 posto i to je razlog zašto su proizvodi skupi", istaknuo je.
Govori kako je idući faktor cijena rada radne snage. Radniku se treba platiti smještaj, hrana i platiti mu kako bismo ga imali.
"I onda imate ulazne namirnice koje su poskupile 100 posto", naglasio je Letica.
Letica kaže kako su sva istraživanja naglasila da je gastronomija nešto na čemu se temelji turizam u Hrvatskoj.
"Novinari uvijek pitaju o cijeni, ali ne i jesu li gosti zadovoljni hranom", kazao je.
Dodaje kako drastično poskupljenje može opravdati samo kvaliteta.
Majda Šale: I trgovački lanci su digli cijene
Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka, naglašava kako svake godine prije sezone dolazi do podizanja cijena izvanpansionske ponude, pa tako i sladoleda. "Tko želi sladoled u sezoni, kupit će ga i po cijeni od 3 eura", rekla je.
"Na Krku se odmara preko 35 tisuća gostiju i do sada nismo imali primjedbe na cijene", istaknula je.
Dodaje kako su trgovački lanci digli cijene koje osim turista plaća i lokalno stanovništvo.
"Naši gosti većinom traže dobre namirnice iz OPG-ova, a cijene tih namirnica su više", govori