CRVENA divovska zvijezda Betelgez je u drugoj polovici 2019. i početkom 2020. prolazila kroz neobičnu fazu Velikog zatamnjenja, a sada se opet počela čudno ponašati - ali na drugačiji način. Naime, postala je izrazito sjajna; upravo blista na 142 posto svog normalnog sjaja.
Mada njena aktivnost konstantno oscilira naprijed - natrag, znanstvenici već mjesecima bilježe stalni uzlazni trend razine sjaja, koja je u travnju čak dosegla vrhunac od 156 posto. Trenutačno je Betelgez sedma najsjajnija zvijezda na nebu (obično se nalazi na desetom mjestu) te su krenula nagađanja da bi ovaj div mogao uskoro eksplodirati u spektakularnoj supernovi.
Ako bi se to dogodilo, Betelgez bi mogao tijekom nekoliko tjedana ili čak mjeseci snažno zasjati na našem nebu te možda čak zasjeniti i sjaj Mjeseca. Nažalost, vjerojatno ipak nećemo svjedočiti ovakvom svemirskom događaju. Iako je Betelgez na rubu smrti, spektakl supernove ćemo vjerojatno morati pričekati još nekih 100.000 godina.
Stručnjaci pretpostavljaju da je ovo čudno ponašanje zvijezde neka vrsta reakcije na Veliko zatamnjenje i da će se Betelgez unutar deset godina ponovno vratiti u svoju staračku normalu, piše Science Alert.
Neobična zvijezda
Betelgez, koji je od nas udaljen oko 725 svjetlosnih godina, jedna je od najzanimljivijih zvijezda na nebu. Nije uobičajen tip zvijezde, čak i za crvenog diva. Jednom davno, to je bilo apsolutno čudovište: plavo-bijela zvijezda tipa O.
Zvijezde ovog raspona mase sagorijevaju svoje zalihe vodika brže od lakših zvijezda. Betelgez je star samo od 8 do 8.5 milijuna godina. Za usporedbu, Sunce je mnogo starije (4.6 milijardi godina), a tek je otprilike na polovici svog životnog vijeka.
Betelgez je sada gotovo potrošio sve svoje rezerve vodika te više ne spada u istu spektralnu kategoriju. Na samrti se bavi spajanjem helija u ugljik i kisik, a tijelo mu se napuhalo do nevjerojatnih veličina (veći je oko 764 puta od Sunca). Na kraju će ovaj crveni div ostati bez goriva, eksplodirati u supernovu, a njegova jezgra će kolabirati u neutronsku zvijezdu.
Ciklus od 400 dana se prepolovio?
Tijekom Velikog zatamnjenja, Betelgez je značajno izgubio sjaj, za čitavih 25 posto. Znanstvenici smatraju da je do toga došlo kada se zbog hlađenja površine na zvijezdi kondenzirao ogroman oblak prašine koji je u nekom trenutku djelomično zaklonio zvjezdanog diva.
Betelgez je i prije Velikog zatamnjenja imao fluktuacije sjaja u pravilnim ciklusima. Najduži od ovih ciklusa trajao je oko 5.9 godina; drugi nekih 400 dana. No čini se da je Veliko zatamnjenje uzrokovalo neke promjene u ovim fluktuacijama i da se, kako pokazuje novo istraživanje, ciklus od 400 dana prepolovio. Znanstvenici ipak smatraju da će se s vremenom Betelgez vratiti u normalu i da će još uživati u svojim samrtnim danima.
Zona smrti i ubojite kozmičke zrake
No, što ako Betelgez ipak eksplodira, kako bi to moglo utjecati na Zemlju? Stručnjaci su u novije vrijeme izračunali "zonu smrti", odnosno udaljenost pri kojoj takva eksplozija može uništiti život na drugim svemirskim tijelima. Procijenili su da supernova može imati ubojiti učinak u krugu od 25 do 50 svjetlosnih godina.
"Supernove (SNe) su izvori ekstremnih ultraljubičastih, rendgenskih i gama zraka. One stvaraju kozmičke zrake, odnosno atomske jezgre visoke energije", navode znanstvenici u studiji. Te kozmičke zrake, tvrde astrofizičari, mogu uništiti ozonski omotač i prouzročiti dugotrajno oštećenje u životnim oblicima unutar Zemljine biosfere.
Srećom po nas, Betelgez je od Zemlje udaljen oko 725 svjetlosnih godina te bi se u slučaju supernove našli izvan "zone smrti" koja se prostire unutar 50 svjetlosnih godina od eksplozije. Supernova Betelgeza bi u tom slučaju jednostavno bila znanstveno zanimljiv događaj i izuzetno fascinantan nebeski spektakl.