U HRVATSKOJ je dobna granica za pristanak na spolni odnos 15 godina, a kazna za nedozvoljeni spolni odnos je od jedne do deset godina zatvora.
Dobna granica u Hrvatskoj podudara se s većinom europskih država, no ima i onih s nižim ili višim granicama. Primjerice, u Finskoj, Armeniji i Belgiji granica je 16, u Irskoj i na Cipru 17, a u Turskoj, Malti i u Vatikanu 18 godina.
Granica u Sloveniji je 15 godina, a još je niža u Italiji, Srbiji i BiH. U ovim zemljama minimalna dob za seksualne odnose je 14 godina.
Sutkinja za mlade: Granica treba biti viša
Međutim, kao i većini država, u Hrvatskoj spolni odnos s mlađima od zacrtanih granica nije kažnjiv ako razlika među partnerima nije veća od tri godine.
"Ne bih preporučila djevojčicama da stupaju u seksualne odnose tako rano. Po istraživanjima, prosječna dob u kojoj mladi u Hrvatskoj ulaze u seksualne odnose je 17 godina, ali tu je najveće pitanje psihička i emocionalna zrelost. Ako ona postoji, to je onda poseban slučaj, ali u našem društvu i našim okolnostima 15-godišnjaci nisu zreli i postoji opasnost od negativnih emocionalnih posljedica", kaže seksualna terapeutkinja i psihoterapeutkinja Nataša Barolin Belić.
Lana Petö Kujundžić, sutkinja za mladež Županijskog suda u Zagrebu i predsjednica tamošnjeg Odjela za mladež, smatra da granica za pristanak treba biti viša.
"Kada je bila izmjena Kaznenog zakona i kada smo govorili što bi trebala biti minimalna granica za pristanak za spolni odnos, onda je bilo istraživanje među našim srednjoškolcima gdje su čak i oni rekli da bi donja granica trebala biti 16 godina. Moje je osobno mišljenje, kao suca za mladež i osobe koja dugo radi s mladima, da je granica od 15 godina preniska. Tek sa 16 godina imamo mlađeg punoljetnika, tek tada ga puštamo u radni odnos, definitivno mislim da bi i tu trebala biti granica na 16 godina", kaže Petö Kujundžić.
U braku sa 16 godina
Zakon smatra da je s 15 godina dijete dovoljno zrelo za seksualne odnose, a samo godinu viša je donja granica nakon koje se može tražiti dozvola za ulazak u brak. Isto toliko godina dijete mora imati da bi između 23 i 5 sati ujutro moglo biti izvan kuće bez pratnje odrasle osobe.
"Ulazak u brak sa 16 godina, uz pristanak roditelja, najčešće se događa ako dijete ulazi u spolne odnose pa dođe do trudnoće. Djeca nisu mentalno spremna da prihvate težinu bračnog života i roditeljstva. Ni s 18 godina im to ne bih preporučila, osim u iznimnim situacijama, ali ne bih im to preporučila", rekla je Barolin Belić.
Ta granica je nasljeđe iz prošlosti koje treba mijenjati u skladu s okolnostima u kojima živimo, smatra sutkinja Lana Petö Kujundžić.
"Nekad su žene živjele kraće i u bračne odnose su ulazile s 14 ili 15 godina. Na svu sreću, odnosi se mijenjaju i ne možemo govoriti 'tako je bilo tada i tako treba zauvijek ostati'. Potpuno se promijenio način odrastanja, kao i naše znanje o razvoju mozga. Neurolozi tvrde da razvoj mozga traje do 25. godine, prema tome, u 14. ili 15. godini djetetu još uvijek nije dovoljno razvijen onaj glavni dio mozga da ono može donositi opravdane odluke za svoje zdravlje."
"Mlade treba sustavno educirati"
Prema istraživanju o spolnom iskustvu mladih koje je objavio HZJZ, u Hrvatskoj je prosječna dob prvog spolnog odnosa oko 17 godina za adolescentice i 16 godina za adolescente.
"Teško je reći kada je pravo vrijeme, ali bolje je sa 17 nego s 15 godina. Prema istraživanjima, za prve eksperimente prosjek je 17 godina. Ako to već postoji u društvu, onda te mlade treba educirati kako se mogu zaštititi od spolno prenosivih bolesti i spriječiti neželjenu trudnoću."
Upravo tu dolazimo do novog problema jer u Hrvatskoj ne postoji sustavna edukacija o spolnom i seksualnom zdravlju.
"Nema nikakvog sustavnog programa kroz koji mladi mogu doći do informacija. Postoji internet, postoje neke lokalne i eksperimentalne stari, ali nema sustavnog rješenja. Voljela bih da se mladi mogu informirati o ovoj važnoj temi", kazala je Nataša Barolin Belić.
Da obrazovanje treba unaprijediti, smatra i sutkinja Petö Kujundžić, međutim, kaže da je sudstvo ipak napredovalo u radu s maloljetnim žrtvama.
"Definitivno mislim da je maloljetničko pravo došlo do toga da primjenjujemo 'child-friendly court', pravosuđe prilagođeno djetetu. Mislim da smo dosta toga napravili u pravosuđu i da smo se okrenuli prema djeci. Djeca koja su žrtve svjedoče preko videolinka i ne ispituju se u raspravi, nema viktimizacije, ne dozvoljavamo da se dijete tisuću puta rastače", kaže Lana Petö Kujundžić.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.