DOCUMENTA i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek predstavili su izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine 2020. i 2021., istaknuvši kako je 70 posto kaznenih postupaka protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA provedeno u njihovoj odsutnosti.
Trend suđenja u odsutnosti u predmetima ratnih zločina i dalje je dominantan. Zabilježen je isključivo u kaznenim postupcima koji se provode protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA. U izvještajnom razdoblju, na razini četiri nadležna suda, 41 od 59 ili 70 posto kaznenih postupaka provedeno je protiv nedostupnih optuženika, rekla je Vesna Teršelič iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.
Izvijestila je da su tijekom 2020./2021. pred četiri nadležna županijska suda pratili kaznene postupke u 59 predmeta – od kojih su 44 bila u 2020. Od ukupnog broja praćenih postupaka, 40 (91 posto) ih je bilo protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA, dok je tijekom 2021. bilo 38 (90 posto) takvih postupaka.
Kazneni postupci vodili su se protiv 174 optuženika
U isto vrijeme po četiri kaznena postupka vodila su se protiv pripadnika hrvatskih postrojbi i HVO-a – postupci protiv Branimira Glavaša, za zločine u Lori i u Kulinama.
Ukupno, kazneni postupci provodili su se protiv 174 optuženika - 77 optuženika suđeno je tijekom 2020., od čega su 63 osobe pripadnici srpskih paravojnih postrojbi/JNA, dok su tijekom 2021. postupci vođeni protiv 101 optuženika, od čega protiv 88 pripadnika srpskih paravojnih postrojbi/JNA.
Osuđeni u odsutnosti mogu pokrenuti obnovu postupaka
Ocijenivši da suđenja za ratne zločine više nisu prioritet hrvatskog pravosuđa, nakon što je Hrvatska postala članica EU, Teršelič je zaključila kako se interes javnosti smanjio i jer se većina postupaka vodi u odsutnosti optuženika.
"Suđenja u odsutnosti vrlo su teško prihvatljiva jer osuđeni u odsutnosti mogu pokrenuti obnovu postupaka", kazala je Teršelič, ocijenivši suđenja za ratne zločine "sporim približavanjem pravdi".
Veselinka Kastratović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozorila je na slabosti i nedostatnu suradnju regionalnih pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina.
"Najviše smeta što postoji niz potpisanih sporazuma i konvencija o suradnji pravosuđa u regiji, a te suradnje nema", kaže Kastratović.
Upozorila je da brojni svjedoci zločina od prije gotovo 30 godina nemaju želje ni volje svjedočiti, kao i na još brojne nerazjašnjene okolnosti ubojstva načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira 1991.
"Procesuiran je njegov ubojica, no tko stoji iza ubojstva Reihl-Kira i imamo li se uopće snage suočiti sa 'svojim' zločinima?'' poručila je Kastratović.