STOJEĆI na pijesku pored zgrade koja se izdiže uz uzburkano more, Sheriff Elegushi pokazuje daleko u Atlantski ocean, gdje je nekoć stajao dom njegovih predaka. "Tamo je bilo mjesto gdje smo prije imali asfaltiranu cestu. Tamo smo imali i stupove za struju i dom zdravlja. Vidite li ostatke?" govori za CNN Elegushi, vođa zajednice Okun Alfa na nigerijskom otoku Lagosu, stojeći oko 1500 metara od mjesta gdje je nekada bila plaža Alpha, popularno turističko odredište.
Ljudi ovdje više ni ne zovu ovu pješčanu plažu Alpha Beach. Smatraju da je to davno prošlo.
Propast odmarališta ostavila je zajednicu Okun Alfa i okolicu paraliziranima. To je samo jedan od mnogih gubitaka za ljude ovdje, čija su naselja opustošena čestim plimnim udarima potaknutim klimatskom krizom i upitnim urbanističkim planiranjem.
Potpuno potonuće njihove zajednice sada je samo pitanje vremena
Ovo nije uspavani otok, već užurbana poslovna četvrt Lagosa. Gusto je krcata stambenim kućama i visokim zgradama. Stanovnici Okun Alfe zabrinuti su da je potpuno potonuće njihove zajednice sada samo pitanje vremena. Ogromne dijelove krajolika Okun Alfe progutalo je more, kaže jedan od lidera zajednice Oladotun Hassan. Površina je upola manja nego što je nekad bila. Objekti koji prije 10 godina nisu bili ni blizu oceana, sada se nalaze samo nekoliko koraka od njega.
"Prije mnogo godina morali smo dosta hodati da bismo došli do mora. U blizini obale nije bilo kuća", kaže Elegushi.
Dodao je da desetljećima stanovnici Okun Alfe sele svoje domove sve dalje i dalje od obale, jer poplave i porast razine mora nagrizaju obalu. Ali postoji ograničenje koliko se mogu pomaknuti unatrag. "Nema više zemlje na koju bismo se preselili", rekao je Elegushi.
Jednu palaču more je već odnijelo
Na otoku Lagosu obala se čak približava palači tradicionalnog vladara Okun Alfe, poglavice Elegushija Atewolarea Yusufa. A ovo mu je nova palača, dosadašnju mu je već odnijelo more: "Izgubio sam svoju palaču. Vidite da smo upravo izgradili ovu novu palaču. Bivša je unutar oceana."
Kako klimatski pregovori COP26 u Glasgowu ulaze u najintenzivniju fazu, novac potreban zemljama u razvoju da se prilagode klimatskoj krizi pokazuje se kao jedno od najspornijih pitanja. Predsjedništvo COP26 nastojalo je pridobiti bogate nacije da popune prazninu i plate svoj udio od obećanih 100 milijardi dolara godišnje kako bi se globalni jug prilagodio promjenama poput ovih na otoku Lagosu.
Industrijalizirane zemlje pridonijele su krizi daleko više od onih u razvoju, ali nisu ispunile spomenuti cilj i premda se u Glasgowu obećava više novca, on zasad sporo kaplje. Projekcija porasta razine mora Sveučilišta u Plymouthu pokazala je da će povećanje od samo jednog do tri metra imati katastrofalan učinak na ljudske aktivnosti u nigerijskom obalnom okruženju, uključujući Lagos, nizinski grad na obali Atlantika. Znanstvenici kažu da bi se do 2100. godine mogao dogoditi porast i do jednog metra ako se razina emisija stakleničkih plinova ne smanji drastično.
Neki svjetski obalni gradovi do tada bi mogli biti trajno potopljeni
Druga studija, objavljena u časopisu Nature, otkrila je da bi neki svjetski obalni gradovi do tada mogli biti trajno potopljeni. No, kao i kod mnogih drugih teških posljedica klimatske krize, ljudsko upravljanje prirodnim i izgrađenim svijetom pogoršava ovakve probleme. Lideri zajednice na otoku Lagosu krive izgradnju potpuno novog obalnog grada, nazvanog Eko Atlantic. Kažu da je projekt pogoršao plimni val prema njihovom dijelu obale, pogurnuvši njihove domove pod vodu.
Grad raste na zemljištu preuzetom od Atlantika, na bivšoj plaži na otoku Victoriji.
Nigerijski aktivist za zaštitu okoliša, Similade Adeodun, rekao je za CNN da izgradnja Eko Atlantica čini uobičajene metode prilagodbe porastu razine mora u Okun Alfi sve izazovnijim.
"Melioracija je velik problem u borbi protiv porasta razine mora i izgradnje otpornosti. Projekt Eko Atlantic gura vodu u susjedne obalne zajednice. Dakle, ovo je povećalo morske valove na mjestima kao što je Okun Alfa. Što je razina voda viša, to je razorniji utjecaj", rekao je Adeodun.
David Frame, izvršni direktor Eko Atlantica, poriče da projekt stvara takve probleme: "Za projektiranje strukture morskog zida i rekultivacije Eko Atlantica angažirali smo konzultante i oni su od početka pratili situaciju."
Objašnjava kako je uloga konzultanata bila osigurati da izvođači jaružanja ne uzimaju pijesak s morskog dna izvan točke poznate kao "Minus 15 Contour". "To je točka u kojoj ćete, ako kopate bliže obali, utjecati na obalu." Kaže da je ova metoda u skladu s međunarodnim standardima: "Dakle, operacija jaružanja nije izazvala nikakvu eroziju na obali."
Ali Tajudeen, još jedan lider zajednice u Okun Alfi, ne prihvaća ove argumente: "Eko Atlantic nam je zadao vrlo ozbiljan problem. Ocean nas je uznemiravao, rušio kuće, uključujući i one koje nisu blizu obale. Samo dođe i razbije ih. Neki ljudi su gradili kuće od betonskih blokova s mnogo soba, ali sada spavaju u improviziranim nastambama od dasaka."
Morska voda prodire u kopno
Tajudeen je za CNN rekao da je zaštitna barijera koju je vlada podigla prije 10 godina pomogla u suzbijanju plimnih valova u Okun Alfi: "Nakon brojnih pritužbi vlada je podigla razbijače valova u dijelovima oceana. Bez tih razbijača ne bi bilo nikoga u ovom selu."
Ali gledajući barijere, jasno je da njihova izgradnja nikada nije u potpunosti dovršena. Zbog toga još uvijek postoji kontinuirani prodor morske vode u kopno, ističe Elegushi: "Radovi su zaustavljeni. Zato voda i dalje prodire. Vlada je obećala učiniti više. Ovo je bilo samo pola posla."
Drugi stanovnik, Jidah Saed, rekao je da Okun Alfa još nije sigurna: "Kada su 2011. pokrenuli izgradnju barijera, cijela ideja je bila da ga produže za oko 1000 metara. Nažalost, nisu uspjeli dovršiti projekt. Da su ga završili, onda bismo bili sigurni."
Vlasti Lagosa nisu odgovorile na CNN-ov zahtjev za komentarom, ali u priopćenju lokalnih vlasti iz 2018. stoji da je gradnja kontinuirani projekt ovisno o dostupnosti sredstava te se pozivaju zajednice da ispune svoju građansku odgovornost prema vladi plaćanjem poreza. Službena web-stranica Lagosa objavila je u lipnju izjavu glavnog državnog geodeta u kojoj se kaže da je Eko Atlantic City jedinstveni megagrad izgrađen na novim idejama i inovacijama za veći Lagos, koji je ekološki prihvatljiv i održiv.
Investitori Eko Atlantica kažu da je projekt način da se spriječi da dijelovi otoka Lagosa budu pojedeni erozijom: "Otok Victoria, proširenje V.I, prva faza Lekkija i najveći dio druge faze Lekkija trajno je zaštitio Eko Atlantic."
Veliki problem je što nemaju novca
Hassan iz Okun Alfe objašnjava da će lokalno financiranje biti nedovoljno za rješavanje klimatskih problema Nigerije. Također navodi potrebu da zemlja pristupi većem ekološkom financiranju. Garba Shehu, glasnogovornik nigerijskog predsjednika Muhammadua Buharija, rekao je za CNN da je ključno uložiti više sredstava za prilagođavanje problemima poput povlačenja obale. To je bio ključni zahtjev Nigerije na pregovorima COP26.
"Mi smo 100 posto predani cjelokupnom cilju nulte emisije. Naravno, želimo da bogate nacije ispune svoju obvezu plaćanjem 100 milijardi dolara iz Pariškog sporazuma", rekao je Sherbu.
Razvijene zemlje pristale su 2009. godine isplatiti 100 milijardi dolara godišnje do 2020. zemljama u razvoju kako bi im pomogle u smanjenju emisije stakleničkih plinova i prilagodbi na klimatsku krizu. Taj cilj još uvijek nije ispunjen, a zemlje u razvoju na COP26 se žale da se za prilagodbu ne izdvaja dovoljno novca.
"Predani smo smanjenju emisije od 20 posto kao nacionalnom cilju, a uz financijsku potporu, spremni smo za otprilike 45 posto do 2030." dodao je Shehu.
Ekolog Adeodun tvrdi da Nigerija nije mogla dobiti dovoljno sredstava za klimatsku prilagodbu zbog lošeg upravljanja zemljom. Vrlo je oprezan da izravno ne kaže kamo su otišla prijašnja sredstva dodijeljena Nigeriji.
"Zbog lošeg upravljanja Nigerija ne može pristupiti dovoljnom financiranju koje će ubrzati naše projekte i programe za otpornost i prilagodbu. Bude li Nigerija tražila potporu, to bi trebalo biti u smislu povećanja naših projekata i rješenja za klimatska pitanja", zaključio je Adeodun za CNN.