Kako je objavljeno u Dnevniku HRT-a, u Hrvatskoj je tijekom prošle godine na lijekove na recept potrošeno oko 670 milijuna eura, što je gotovo 10% više u odnosu na 2022. godinu. Međutim, dodaju, značajan dio tih lijekova propada jer prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije gotovo polovica pacijenata ne slijedi propisane terapije, odnosno ne uzima lijekove redovito. Neiskorišteni lijekovi se bacaju, što pogoršava ishod liječenja za pacijente i povećava troškove za državu.
Neiskorišteni lijekovi izdani na recept na kraju završavaju kao farmaceutski otpad, a ljekarne bilježe sve veći broj vraćenih lijekova.
Mario Vrebčević, magistar farmacije, izjavio je za HRT da pacijenti svakodnevno vraćaju neiskorištene lijekove, najčešće zbog promjene terapije, isteka roka trajanja ili smrti pacijenta.
Vraćeni lijekovi ne mogu se ponovno koristiti
Unatoč stanju i roku trajanja, vraćeni lijekovi se ne mogu ponovno koristiti za druge pacijente te su ljekarne dužne propisno ih zbrinuti. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, istaknula je kako su neiskorišteni lijekovi, uglavnom za kroničnu terapiju, pokazatelj da pacijenti ne uzimaju terapiju kako bi trebali.
U 2023. godini izdana su 71.138.323 recepta, što predstavlja porast od 3.49% u odnosu na prethodnu godinu. Podaci HZZO-a pokazuju da se svakoj zdravstveno osiguranoj osobi godišnje izda prosječno 17 recepata.
Pacijenti se boje
Stručnjaci procjenjuju da se polovica pacijenata diljem svijeta ne pridržava uputa liječnika.
Branislava Čilić, liječnica obiteljske medicine, objasnila je da pacijenti često iz straha ne uzimaju lijekove, ali to ne priznaju liječnicima, što postaje očito tek kad se pacijent vrati s nekontroliranim parametrima.