INDEX doznaje nove detalje o letjelici koja se u četvrtak nešto iza 23 sata srušila kod zagrebačkog Jaruna što je tek pukom srećom završilo bez žrtava.
>> Kreće ključni dio očevida. Ne zna se čiji je dron, ali se zna smjer iz kojeg je došao
Ono što je nedvojbeno utvrđeno u komunikaciji s NATO partnerima Mađarskom i Rumunjskom jest da je vojna bespilotna letjelica Tu-141 sovjetske proizvodnje preletjela te dvije zemlje. U Rumunjskoj se zadržala tek tri minute, a u Mađarskoj 40 minuta.
Letjelica je morala doći iz Ukrajine
Ovo je omogućilo da se odredi jasan pravac kretanja letjelice, ali je, po svemu sudeći, otklonila bilo kakvu dilemu da je stigla iz Ukrajine. Naime, u Rumunjsku je, s obzirom na kratkoću leta kroz tu zemlju, mogla ući jedino iz Ukrajine.
Budući da je maksimalni domet letjelice oko 1000 kilometara, uz manje oscilacije ovisno o stanju u atmosferi, najistočnije odakle je mogla doći jest okolica grada Vinice, i to vjerojatno sjeverozapadna strana. Vinica se inače nalazi otprilike na spoju središnjeg i zapadnog dijela Ukrajine. Iznad njega se nalazi Žitomir koji je učestalo bombardiran proteklog tjedna. Moguće je i da je letjelica krenula s lokacije koja je još nešto zapadnije.
Nije poznato da bi na ovom području bilo ruskih snaga.
Mađari su registrirali letjelicu, ali nisu mislili da predstavlja opasnost. Prošla je kod mađarske nuklearke
Kako smo doznali, Mađari su potvrdili da su letjelicu uočili i da nisu ništa poduzeli. Registrirali su je i pratili njeno kretanje, ali nisu smatrali da se radi o nečemu naročito bitnome. Nakon što je prošla samim sjevernim vrhom Rumunjske, letjelica je prošla preko zone grada Debrecena, a 15-ak minuta kasnije prošla je zrakom u blizini nuklearne elektrane Paks u središnjoj Mađarskoj.
Nevjerojatno je da ni to što je putanja letjelice išla u blizini nuklearke nije bilo dovoljno da Mađarska, članica NATO saveza, reagira i sruši letjelicu. U petak su, kako su sami rekli, dvaput dizali Gripene, no to nisu učinili u četvrtak navečer kada se letjelica kretala kroz njihov zračni prostor i pala u Zagrebu.
Sve je ovo pokazalo slabosti u čuvanju zračnog prostora NATO saveza, a fokus je na Mađarskoj koja nije reagirala na letjelicu premda je četrdeset minuta letjela u njenom zračnom prostoru i premda je letjelica išla rutom na kojoj se nalazi i mađarska nuklearka.
Izvor blizak vladi kaže kako se u kontaktu s mađarskim državnim vrhom mogao steći dojam da im nije svejedno i da ni njima nije najjasnije zašto nije bilo reakcije.
"Kad je letjelica ušla u Hrvatsku, više nije ostalo dovoljno vremena za reakciju"
Na putu do Zagreba, letjelica je još prošla preko područja grada Kapošvara, a u Hrvatskoj do Zagreba nije prelazila preko većih naseljenih mjesta. Srušila se pored Studentskog doma Stjepan Radić i Sportsko-rekreativnog centra Mladost, nasreću na livadu. U zemlji je ostao velik krater i dijelovi letjelice, a pod zemljom najveći dio letjelice Tu-141.
Sugovornik blizak vladi tvrdi da kad je letjelica ušla u zračni prostor Hrvatske nije ostalo dovoljno vremena za reakciju, a navodi i da je hrvatska protuzračna zaštita do dolaska Rafalea ograničena.
Premda su neki mediji objavili da je letjelica pala u Zagrebu zbog greške na navigacijskom sustavu, prema našim informacijama, to još nije utvrđeno.
Slijede važna vještačenja. I Ukrajinci i Rusi tvrde da letjelica nije njihova
Očekuje se da će se danas vojnom mehanizacijom iz zemlje izvući najveći dio letjelice nakon čega bi vojska trebala vještačiti letjelicu.
Samo vještačenje moglo bi dati odgovor na pitanje čija je zapravo letjelica koja je pala u Zagrebu. Naime, i Ukrajinci i Rusi tvrde da nije njihova.
Odgovore na neka preostala pitanja mogla bi dati i crna kutija.