DOZNAJEMO U sigurnim kućama nema mjesta za sve zlostavljane žene

Foto: 123 RF

PREKO 300 žena u Hrvatskoj je izgubilo život od strane svojih partnera, a svakih 15 minuta jedna žena biva zlostavljana.

Nasilje u Hrvatskoj je toliko poraslo da postoje čak i liste čekanja za ulazak u sigurnu kuću kojih u Hrvatskoj ima oko 10-ak.

Indexu je to otkrila Sanja Sarnavka, predsjednica Udruge B.a.B.e.

"Kod nas je uvijek izgovor slab proračun, ekonomska kriza i nikad se nema novaca za ulaganje u smještajne jedinice za zlostavljanje žene i njihovu djecu. Pa kod nas se ponekad mora čekati na ulazak u sigurnu kuću, postoje liste čekanja jer se događa da nam je sve popunjeno", kazala je za Index Sarnavka.

Nemaju novaca za projekt koji bi bio spas ženama u Slavoniji

Udruga B.a.B.e napravila je model tranzicijske kuće u Slavoniji u kojima bi dvije obitelji, odnosno dvije žene s djecom mogle boraviti do tri godine kako bi se ekonomski osamostalile i naučile samostalno živjeti.

No, iako su na raspolaganje od Centra za socijalnu skrb u Županji dobili kuću koja se nalazi u derutnom stanju, njihov projekt nije prošao i nisu dobili novac za obnovu i opremanje kuće.

Naime, budući da u sigurnoj kući žene mogu provesti po šest mjeseci, upravo su im ovim projektom htjeli osigurati dugotrajniji smještaj dok se ne snađu.

Istaknula je kako je najveći problem u tome što u europskim projektima ne dobivaju novac za adaptaciju prostora za smještaj zlostavljanih žena, a većinom su oni jako derutni pa se moraju sami snaći.

"Uglavnom sad imamo kuću, ali nemamo sredstva. Treba nam oko 100.000 eura da se uredi kuća za prihvat obitelji jer je sad toliko derutna da bi se trebala srušiti i sagraditi nova", rekla je Sarnavka.

"Ako se žena suprotstavi nasilnom partneru, policija i nju privodi"

Istaknula je kako u Hrvatskoj svi nude samo formalnu potporu zlostavljanim ženama i djeci, no tvrdi, nema konkretne pomoći od države.

A upravo bi, smatra, država trebala biti ta koja bi ponudila neke stanove i smještajne jedinice za prihvat zlostavljanih žena koje s djecom bježe od nasilnika.

"Kad bi netko na nivou države proveo istraživanje o tome koliko je skupo nasilje, koliko ima poremećaja u ponašanju, koliko se bolesti pojavljuje, tad bi se valjda uvidjelo da bi aktivnija uloga države pridonijela veće zdravlju i manjem opterećenju za proračun", smatra Sarnavka.

Prvo bi tvrdi, trebalo ozbiljno kažnjavati i za najmanje nasilje. I to kaže, zatvaranjem kao jedinim učinkovitim potezom.

Dodaje i kako je veliki problem što se često događa da policija pritvori i ženu, ako se suprotstavi partneru dok je zlostavlja.

Hrvatska još nije ratificirala Istanbulsku konvenciju

"Kod nas se ne ide u istraživanje tko je primarni nasilnik, a kad žena vidi da je kažnjena, ona više neće zvati policiju. Država bi trebala osigurati i sredstva za rad s nasilnicima. Veliki je problem sa ženama iz ruralnih sredina, koje su često nezaposlene i financijski ovisne o suprugu. Imamo na tisuće problema, no nemamo individualan pristup svakom slučaju. Naše su ustanove birokratske. Važnije im je voditi statistiku nego se baviti konkretnim ljudima", kazala je Sarnavka.

Na kraju je dodala kako Hrvatska još uvijek nije ratificirala Istanbulsku konvenciju o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

A to sve govori o tome koliko je državi stalo da se istinski pozabavi pitanjem nasilja. Zato nam često stupce crne kronike i pune vijesti o ženama koje su ubili njihovi partneri.