KORONAVIRUS U HRVATSKOJ

Doznali smo kad bi većina ljudi u Hrvatskoj mogla doći na red za cijepljenje

Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

OSIM starijih osoba, kroničnih bolesnika, zdravstvenih radnika, kao i djelatnika i štićenika u sustavu socijalne skrbi, postavlja se pitanje kad će na red za cijepljenje moći doći i ostalo radno aktivno stanovništvo. Iznimka su, naravno, ljudi u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje se svi mogu cijepiti zbog teškog pridržavanja epidemioloških mjera nakon razornog potresa.

Index od izvora bliskog HZJZ-u doznaje kako bi ostatak stanovništva na red za cijepljenje mogao doći nakon što u Hrvatsku stigne AstraZenecino cjepivo, koje je danas podnijelo zahtjev Europskoj uniji za odobrenje. Očekuje se bi se radno aktivno stanovništvo moglo početi cijepiti u veljači.

> AstraZeneca zatražila odobrenje cjepiva u EU, od nje smo naručili 2.7 milijuna doza

U Hrvatskoj je, kao što znamo, 27. prosinca službeno krenulo cijepljenje protiv koronavirusa, a prva osoba koja je primila cjepivo je 81-godišnja Branka Aničić, štićenica Doma za starije osobe na zagrebačkoj Trešnjevki. Nakon nje, a potom i zdravstvenih djelatnika Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, u Zagrebu su se cijepili i djelatnici KB-a Dubrava, a nastavljeno je cijepljenje i diljem države u brojnim domovima za starije.

Beroš: Znam kad će se cijepiti ostalo stanovništvo, no to je na HZJZ-u da otkrije

Prošli tjedan cijepili su se i ministri koji nisu dosad bili zaraženi koronavirusom, kao i predsjednik Zoran Milanović.

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao nam je da zna kad će i radno aktivno, zdravo stanovništvo doći na red za cijepljenje, ali da nije na njemu da to otkriva te je istaknuo kako je za to nadležan Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Međutim, šef HZJZ-a Krunoslav Capak nam se nije javio na pozive niti je odgovorio na poruku, kao ni na upit poslan HZJZ-u. No iz krugova bliskih njemu doznali smo da će radno aktivno stanovništvo na red doći kad u Hrvatsku stigne cjepivo AstraZenece, a očekuje se da bi to moglo biti tijekom veljače.

"Dosad smo cijepili 30.000 ljudi, a od AstraZenece smo naručili 2.7 milijuna doza cjepiva. Kad njihovo cjepivo dođe, a očekujem da bi to moglo biti u veljači, onda ćemo cijepiti i radno aktivno stanovništvo. Prioritet sad ima potresom pogođeno područje Sisačko-moslavačke županije, tamo je upućena kompletna prva pošiljka Modernina cjepiva", kazao nam je dobro upućen izvor.

Upravo je u toj županiji nakon razornog potresa u samo dva dana udvostručen broj novozaraženih.

>>Stožer: 646 novozaraženih osoba

AstraZeneca zatražila odobrenje Europske unije

Što se tiče dolaska AstraZenecinog cjepiva u Hrvatsku, danas je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila kako je britansko-švedska farmaceutska tvrtka AstraZeneca podnijela Europskoj uniji zahtjev za odobrenje svog cjepiva.

"Dobre vijesti! AstraZeneca je podnijela zahtjev (Europskoj agenciji za lijekove, EMA) za odobrenje svog cjepiva u EU. EMA će procijeniti sigurnost i učinkovitost cjepiva. Jednom kad cjepivo dobije pozitivno znanstveno mišljenje, radit ćemo punom brzinom kako bismo odobrili njegovu uporabu u Europi", dodala je šefica EK.

To će biti treće cjepivo koje je dobilo zeleno svjetlo bloka nakon što je Europska unija već odobrila cjepiva BioNTecha i Pfizera te Moderne.

Podsjetimo, Krunoslav Capak je nakon cijepljenja prve osobe u Hrvatskoj istaknuo kako će trebati dosta vremena za procjepljivanje većeg dijela stanovništva.

Prije 10 dana započelo masovno cijepljenje u Sisačko-moslavačkoj županiji

"Europska unija je za nas osigurala milijun doza cjepiva. Pfizerovo cjepivo će stizati do 9. mjeseca, a do kraja ožujka se očekuje oko 270.000 doza. Naručili smo i milijun doza Moderninog cjepiva, javili su se, ali još ne znamo za količine. Nadam se da ćemo tada moći obuhvatiti sve kronične bolesnike i osobe starije od 65 godina, a nakon toga zahvatiti i šire stanovništvo", rekao je tom prilikom šef HZJZ-a Krunoslav Capak te dodao kako ne znamo koliko će nam cjepiva doći jer je interes velik u cijelom svijetu, no siguran je, kaže, da će se ljudi cijepiti te da se nada kako će do ljeta u Hrvatskoj biti mirnija epidemiološka situacija.

Podsjetimo kako je u subotu, 2. siječnja 2021., započelo organizirano cijepljenje građana na kolektivnom smještaju uslijed potresa, kao i pripadnika žurnih službi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Cijepljenje je provedeno cjepivom Pfizer iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Sve cijepljenje osobe drugu dozu će moći primiti 23. 1. na istoj lokaciji u isto vrijeme. Ako ne budu više na smještaju ili na radu u toj lokaciji, cijepit će se nakon 23. 1. u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili kod liječnika obiteljske medicine, stoji na stranicama HZJZ-a, gdje stoje i sve obavijesti o cijepljenju koje prenosimo u nastavku.

Zašto cjepivo umjesto lijeka?

"Zasad ne postoji specifičan lijek protiv bolesti COVID-19 i teško da će biti pronađen u skorije vrijeme. Stoga su, odmah nakon početka pandemije, brojne države i svjetska znanstvena zajednica uložili velike napore u istraživanje mogućnosti proizvodnje cjepiva protiv te bolesti. Ti su napori brojnih istraživača u izuzetno kratkom roku rezultirali proizvodnjom potencijalnih cjepiva i početkom provođenja potrebnih ispitivanja.

Koje su količine cjepiva naručene i od kojih proizvođača?

Hrvatska je dosad naručila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvođača za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za kraj 2021. godine, kako bi se osigurao kontinuitet opskrbe cjepivom za slučaj da bude potrebno sezonsko cijepljenje svake godine.

Pregovori Europske unije su se početno odnosili na šest proizvođača: AstraZeneca/Oxford, Johnson&Johnson, Sanofi/GSK, BioNTech/Pfizer, Curevac i Moderna. Proizvođači su kroz te pregovore ponudili količine cjepiva koje mogu proizvesti u određenim vremenskim razdobljima i dali su preliminarne datume završetka ispitivanja te moguće rokove odobravanja odnosno registracije cjepiva. Kasnije su identificirani i neki drugu, novi proizvođači, koji su također potencijalni kandidati za pregovore o nabavi. Kako je posebno važno osigurati da ponuda cjepiva bude raznolika (različiti tipovi cjepiva), Europska unija pregovara i s proizvođačima Novavax, Valneva i Reithera s obzirom na to da se radi o različitim tehnologijama proizvodnje.

Prvi ponuđeni sporazum bio je s tvrtkom AstraZeneca AB od koje je Hrvatska zatražila 3.600.000 doza, a raspodjelom ukupne ponuđene količine cjepiva na razini Europske unije Hrvatskoj je dodijeljeno 2.705.000 doza cjepiva.

Sklopljen je sporazum s proizvođačem Janssen Farmaceutica (Johnson&Johnson) koji za Hrvatsku predviđa nabavu 900.000 doza cjepiva.

Na početku pregovora Europske unije s ostalim proizvođačima objavljena je informacija da će Moderna biti među prvim tvrtkama koje će Europskoj agenciji za lijekove predati zahtjev za registraciju cjepiva. Stoga je Hrvatska iskazala interes za milijun doza cjepiva.

Pfizer/BioNTech. Kao i u slučaju Moderne, i za Pfizer/BioNTech informacija o tome da bi taj proizvođač također mogao biti među prvima koji će Europskoj agenciji za lijekove predati zahtjev za registraciju cjepiva objavljena je na početku pregovora Europske unije s ostalim proizvođačima. Hrvatska je iz istog razloga iskazala interes za također milijun doza cjepiva od proizvođača Pfizer/BioNTech.

Koje su prioritetne skupine za cijepljenje?

Prioritetne skupine za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 obuhvaćaju osobe s povećanim rizikom od teških oblika bolesti, djelatnike u zdravstvu te korisnike i djelatnike pružatelja usluge smještaja osoba starije životne dobi i odraslih osoba s invaliditetom. Nakon cijepljenja ovih skupina stanovništva predviđeno je da se cjepivo ponudi cijelom stanovništvu. Cjepivo će za sve biti besplatno kako bi svi građani mogli dobiti potrebnu zaštitu od zaraze virusom.

Tko će se morati cijepiti?

Cjepivo će biti dobrovoljno, ali da bi bilo efikasno ključno je da se velika većina građana cijepi. I oni kod kojih efikasnost cjepiva ne bude sto postotna ipak će im pružiti djelomičnu zaštitu te će u slučaju zaraze s koronavirusom imati blaže simptome i razvijati blaže oblike bolesti nego bez cijepljenja.

Tko provodi cijepljenje?

Kada je u pitanju logistika provođenja cijepljenja, Hrvatska će se osloniti na sustav cijepljenja kod uobičajenog sezonskog cijepljenja, ali pojačan s obzirom na velik broj građana koji u kratkom vremenu ovim cijepljenjem trebaju biti obuhvaćeni. Uobičajeni sustav cijepljenja temelji se na mreži županijskih zavoda za javno zdravstvo (21 županijski zavod) s epidemiološkim službama koje su koordinatori liječnika cjepitelja na području svoje županije. Cjepitelji su liječnici obiteljske medicine kojih ima približno 2100, liječnici školske medicine kojih ima približno 155 i epidemiolozi kojih ima nešto više od 100 kao i drugi liječnici i zdravstveni djelatnici koji sukladno Zakonu mogu cijepiti pod nadzorom liječnika.

Gdje se provodi cijepljenje?

Na početku cijepljenja kod cijepljenja prioritetnih skupina, posebno s cjepivom koje zahtjeva skladištenje na vrlo niskim temperaturama, cijepljenje će se provoditi kampanjski u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi. Ovisno o potrebama na županijskoj razini, uz uobičajeni sustav cijepljenja putem zavoda za javno zdravstvo, osnivat će se posebni mobilni timovi cjepitelja.

Koliko puta se treba cijepiti?

Kako bi cjepivo moglo učinkovito zaštititi od zaraze koronavirusom, potrebno je primiti dvije doze cjepiva u razmaku od nekoliko tjedana", stoji na stranicama HZJZ-a.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.