Sve što treba znati o cjepivu AstraZenece i što ako ga odbijete

U HRVATSKU su konačno stigle prve isporuke cjepiva protiv covida-19 koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu.

Za sada je stiglo 16.800 doza, a do kraja mjeseca trebalo bi još 150.000. Hrvatska je ukupno naručila 2.7 milijuna doza tog cjepiva.

Europska agencija za lijekove (EMA), baš kao i hrvatska, odobrila je ovo cjepivo za sve dobne skupine, međutim, neke zemlje poput Francuske, Njemačke, Italije, Švedske, Poljske, Španjolske i Slovenije nisu dale odobrenje da se koristi za starije od 65. To je vjerojatno razlog zbog kojeg se stvorio dojam da je to cjepivo lošije i nesigurnije od Pfizerovog i Moderninog, pa čak i ruskog, ili da nije sigurno za starije od 65.

No je li to baš tako? Što danas znamo o tom cjepivu? U ovom tekstu pokušat ćemo na jednostavan način predstaviti sve najvažnije, najnovije informacije koje su nam trenutno na raspolaganju. Ispitivanja učinkovitosti i sigurnosti tog cjepiva kontinuirano se provode i nakon što je ono odobreno.

>> Kreće cijepljenje AstraZenecom. Unatoč pobuni umirovljenika cijepit će se i stariji

Prvo cjepivo koje potvrđeno sprječava prijenos zaraze

Prema novom istraživanju, cjepivo Oxford-AstraZeneca može spriječiti prijenos zaraze covidom-19 među ljudima. Naime, do sada je za više cjepiva utvrđeno da uspješno sprječavaju inficiranje ljudi, međutim, nije bilo jasno sprječavaju li da cijepljene osobe budu prijenosnici virusa bez da sami obole.

Studija koju je Sveučilište u Oxfordu provelo na ljudima koji su primili cjepivo kako bi se utvrdilo nose li i dalje tragove covida-19 pokazala je da se broj pozitivnih testova smanjio upola nakon što su dobili dvije doze cjepiva.

Ako je ovo istraživanje (koje još uvijek nije službeno objavljeno) točno, to znači da većina ljudi koji su cijepljeni štiti i druge ljude jer ne šire viruse. To je prvi put da se pokazuje da neko cjepivo protiv covida-19 zaustavlja prijenos virusa.

Koliku zaštitu pruža cjepivo AstraZeneca?

Nova istraživanja pokazala su da već jedna doza cjepiva AstraZenece pruža zaštitu od oko 76% tijekom tri mjeseca. To znači da gotovo osam od 10 ljudi koji su primili cjepivo nije oboljelo od covida-19 već nakon jedne doze. S drugom dozom ta zaštita raste na 82%.

Istraživanja su također utvrdila da cjepivo AstraZenece vrlo učinkovito štiti od teških oblika bolesti - nitko tko je primio cjepivo u ispitivanjima nije razvio ozbiljnu kliničku sliku niti je trebao bolničko liječenje.

Ispitivanja su pokazala da su cjepiva Pfizera i Moderne učinkovita oko 95%, no kako su postojale određene razlike u načinu provođenja ispitivanja, teško je izravno usporediti dobivene rezultate.

Jedno novo istraživanje pokazalo je da odgađanje druge doze AstraZenecinog cjepiva u razdoblju od 12 tjedana pojačava učinkovitost cjepiva. Učinkovitost prve doze za to vrijeme ne pada.

Prema novoj tablici koju je napravila Monica Gandhi, infektologinja Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu, cjepivo AstraZenece je 100% učinkovito u sprječavanju težih oblika bolesti i hospitalizacija, a 90% protiv svih oblika bolesti kada se prvo daje pola doze te potom cijela.

Kako djeluje cjepivo AstraZenece?

Cjepivo je napravljeno uz pomoć oslabljenog adenovirusa, jednog od mnogih tipova virusa koji izazivaju obične prehlade. Adenovirusi su dobro istraženi virusi koji se već cijeli niz godina istražuju i koriste kao vektori u vakcinama ili u genskoj terapiji. U AstraZenecinom cjepivu koristi se adenovirus čimpanzi (ChAd) koji, iako može inficirati ljudske stanice, ne može se u njima umnožavati te tako u ljudi ne izaziva prehladu. Ovaj virus u cjepivu je genetski izmijenjen tako da ispoljava protein coronavirusa, no unatoč tome ne može uzrokovati bolest. U ChAd virus ubacuje se genski kod za stvaranje proteina šiljak (spike – S) kojim se koronavirus SARS-CoV-2 veže za ljudske stanice i ulazi u njih. Adenovirus koji prenosi genski materijal zove se vektor (u epidemiologiji je to naziv za organizme koji ne uzrokuju bolest već ju samo prenose; npr. komarci su vektori za prijenos malarije, zike, zapadnog Nila i sl.) pa se to cjepivo naziva vektorskim.

Za razliku od Pfizerovog i Moderninog cjepiva u kojem se nalazi jednostruka glasnička RNA (mRNA) koja kodira za protein šiljak, AstraZenecino sadrži dvostruku zavojnicu DNA s kodom za protein.

Kad se cjepivo ubrizga pacijentu, adenovirus dolazi do stanica i vezuje se za njihovu površinu. Stanice svojom površinom obuhvaćaju virus i uvlače ga u sebe unutar malenog mjehurića. Virus u stanici napušta mjehurić, dolazi do jezgre u koju ubacuje genski kod gdje se on prepisuje u glasničku RNA (mRNA) koja potom izlazi iz jezgre i u ribosomima pokreće stvaranje proteina S. Stanice će taj protein ispoljiti na svojoj površini kako bi ga obrambeni sustav tijela prepoznao kao strano tijelo. Obrambeni sustav potom počinje stvarati protutijela i aktivirati T stanice da reagiraju na protein S. Kada pravi virus uđe u organizam, T stanice i protutijela će uništiti zaražene stanice i blokirati protein S na virusima te tako smanjiti šansu da se virusi pričvrste za nove stanice i uđu u njih.

Koliko traje zaštita cjepiva AstraZenece?

Još nije poznato koliko dugo traje zaštita cjepiva jer je kampanja cijepljenja krenula tek prije nešto više od mjesec dana, no neke studije utvrdile su da su ljudi nakon zaraze stvarnim virusom zaštićeni najmanje šest mjeseci. Znanstvenici smatraju da bi cjepiva trebala pružiti još dužu zaštitu s obzirom na to da u cjepivima nema virusnih mehanizama kojima oni smanjuju imuni odgovor.

Koliko je učinkovito protiv drugih sojeva?

Budući da SARS- CoV-2 mutira, iako sporije od virusa gripe, moguće je da će trebati docjepljivanje cjepivima koja će štititi od novih sojeva.

Južnoafrička Republika objavila je da privremeno prekida cijepljenje svoje populacije cjepivom AstraZenece jer se za sada nije pokazalo dovoljno učinkovito protiv južnoafričkog soja koji ondje dominira.

No i cjepiva drugih kompanija kao što su Moderna, Pfizer, Novavax i Johnson & Johnson pokazala su slabiju zaštitu protiv južnoafričkog i brazilskog soja. Protiv britanskog soja sva imaju jednako dobru zaštitu kao i za uobičajeni soj. Ipak, znanstvenici smatraju da cjepivo AstraZenece pruža dovoljnu zaštitu od težih oblika bolesti.

AstraZeneca je već najavila da do jeseni planira razviti modificirano cjepivo koje će štititi od novih sojeva kao što je južnoafrički.  

Zašto se cjepivo AstraZenece može čuvati u običnom hladnjaku?

Za razliku od cjepiva Moderne i Pfizera, koja se temelje na RNA koja je nestabilna i vrlo brzo se razgrađuje, cjepivo AstraZenece temelji se na DNA koja je puno stabilnija. Zbog toga se cjepiva Moderne i Pfizera moraju držati na izuzetno niskim temperaturama u posebnim hladnjacima, dok se AstraZenecino može čuvati u običnim hladnjacima, što ga čini mnogo lakšim za distribuciju.

Kada je cjepivo odobreno?

Cjepivo je vrlo brzo razvijeno jer se temelji na tehnologiji kojom su razvijana cjepiva za neke druge bolesti kao što je ebola.

Prva ga je odobrila britanska agencija za lijekove MHRA 30. prosinca, a potom krajem siječnja i europska EMA.

EMA je priopćila kako su klinička ispitivanja pokazala da je cjepivo "sigurno i učinkovito u prevenciji covida-19 kod osoba starijih od 18 godina". Dodala je da se ono može slobodno koristiti i kod starijih od 55 godina.

Prošli tjedan kompanija je zatražila odobrenje po hitnoj proceduri od američke agencije FDA.

Zašto neke europske zemlje ograničavaju uporabu cjepiva?

Neke europske zemlje objavile su da će cjepivo nuditi samo ljudima od 18 do 64 godine jer nema dovoljno podataka o tome koliko dobro štiti starije od 65 godina, no nisu službeno zabranile upotrebu tog cjepiva za starije. Problem je u tome što je u kliničkim ispitivanjima bilo premalo starijih od 65 godina da bi rezultati bili jasni. No to ne znači da ono nije učinkovito kod starijih, a stručnjaci ističu da nema razloga zbog kojeg bi to cjepivo bilo slično učinkovito za mlade kao i druga cjepiva, a značajno slabije za starije.

AstraZeneca tvrdi da podaci iz kliničkih ispitivanja pokazuju da je njezino cjepivo učinkovito u dobnoj skupini starijoj od 65 godina. Ranije studije pokazale su da stariji ljudi, baš kao i mlađi, imaju podjednako jak imunološki odgovor na cjepivo.

Public Health England objavio je da su podaci tvrtke o imunološkim odgovorima cjepiva "vrlo umirujući".

Odgovori HZJZ-a na najčešća pitanja koja zanimaju hrvatske građane

Budući da postoji mogućnost da će neki hrvatski građani odbiti cijepljenje cjepivom AstraZenece, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo postavili smo nekoliko pitanja koja bi one koji tako odluče mogla zanimati.