ZNANSTVENICI upozoravaju da je krajnje vrijeme da nadležne institucije ozbiljno shvate problem globalnog zagrijavanja koje će imati katastrofalne posljedice po čovječanstvo, piše BBC koji je tu vijest donio pod naslovom "Znanstvenici o klimatskim promjenama: Idioti, pokrenite se".
Umjesto željenog ograničavanja temperature na razini do 1,5 stupnjeva, znanstvenici su u svom izvješću objavili da se temperatura sve više približava razini od 3 stupnja. Znanstvenici strahuju da bi povišenje temperature na globalnoj razini moglo ostaviti dalekosežne, ubrzane i nezapamćene posljedice na sve aspekte društva i to u veoma kratkom roku.
Nakon tri godine istraživanja i tjedan dana pregovora između znanstvenika i svjetskih političkih čelnika na summitu u Južnoj Koreji, Međuvladini panel o klimatskim promjenama izdao je posebno izvješće o učincima globalnog zagrijavanja od 1,5 stupnjeva Celzijevih.
Planet u krizi
Sažetak izvješća od 33 stranice u određenoj mjeri sadrži opis mučnih pregovora između klimatologa koji pokušavaju predočiti rezultate vlastitih istraživanja i političara koji se više brinu za gospodarstvo i životne standarde.
Unatoč neizbježnim kompromisima, na summitu su jasno i glasno definirane njegove ključne poruke. Jim Skea, supredsjednik Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, izjavio je: "Prva važna stvar je činjenica da smanjenje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih ima znatno više pozitivnih učinaka u usporedbi s limitiranjem na 2 stupnja. Ono doista umanjuje utjecaj klimatskih promjena u bitnim aspektima".
"Druga stvar koju je važno naglasiti su velike promjene koje su potrebne ako želimo smanjiti zagrijavanje na 1,5 stupnjeva, a koje drastično mijenjaju energetski sustav, metode obrađivanja zemlje, a, u konačnici, i metode prijevoza", dodao je.
Znanstvenici su iskoristili podatke iz svojih istraživanja kako bi političarima predočili ugroženog svijeta koji je u takvo stanje doveo čovjek. Dosad se ovaj problem smatrao rješivim ako čovjek tijekom ovog stoljeća uspije održati razinu zagrijavanja ispod 2 stupnja.
No, čini se da je stanje mnogo alarmantnije nego što se dosad mislilo. Novo istraživanje pokazalo je da je prekoračenje optimalne temperature od 1,5 stupnjeva bliže nego ikad - mogli bismo ga doživjeti za samo dvanaest godina, do 2030. godine.
Što možemo učiniti?
Znanstvenici su u izvješću također naglasili da sve ove promjene polaze od pojedinca te potiču ljude da promijene svoj stil života, da više koriste javni prijevoz, izbjegavaju avionske letove te kupuju lokalno i sezonsko voće i povrće. Velike je promjene teško postići, ali svatko se mora uključiti u proces spašavanja planeta na kojem živimo, navode.
"Možda ćete reći da ne možete utjecati na to kako se koristi obradivo zemljište“, kaže Debra Roberts, druga supredsjednica Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, "ali možete utjecati na ono što jedete, a samim time određujete kako će se pojedino zemljište koristiti“.
Ističu i kako ograničenje rasta temperature na 1,5 ℃ zahtjeva pet radikalnih koraka:
1. Globalne emisije ugljikovog dioksida moraju se do 2030. godine smanjiti 45 posto u odnosu na razine izmjerene 2010. godine
2. Obnovljivi izvori energije bi trebali pružati 85 posto električne energije u svijetu do 2050. godine
3. Korištenje ugljena trebalo bi se smanjiti skoro na nulu
4. Oko sedam milijuna četvornih kilometara zemlje (područje nešto manje od Australije) morat će se koristiti za uzgoj energetskih usjeva
5. Globalne neto emisije trebale bi biti na nuli
Ništa od gore navedenog neće biti ni lako, a ni jeftino. Znanstvenici navode da će ograničenje temperature na 1,5 ℃ koštati otprilike 2,4 trilijuna dolara, od 2016. do 2035. godine. Taj se iznos čini golem, ali stručnjaci kažu da je zapravo manji od onoga što će trebati platiti za uklanjanje ugljikova dioksida kasnije u ovom stoljeću, ako sad ništa ne poduzmemo.
Što će se dogoditi ako ništa ne učinimo?
Ako se planet zagrije za dva stupnja, prvo će nestati koraljni grebeni, a visina mora će se svugdje u svijetu podići za 10 centimetara. Rast temperature utjecat će i na kiselost oceana te na mogućnost uzgoja žitarica, npr. pšenice i riže. Ledene se kape na polovima tope sve brže i čini se da nam se ubrzano približava ono najgore što globalno zagrijavanje donosi, a njegove ćemo posljedice najvjerojatnije osjetiti za vlastita života.
Sad je na političarima teška odluka – hoće li nagovoriti svoje birače da su revolucionarne promjene prijeko potrebne ili će sve skupa ignorirati i reći da su znanstvenici u krivu?
Koliko nam je vremena ostalo?
Nije nam uopće ostalo puno vremena, ali odluka je u rukama političkih vođa. Ciljevi na koje su se političari obvezali u Pariškom sporazumu više naprosto nisu dovoljni za zaustavljanje globalnog zagrijavanja. Ako želimo zadržati rast temperature na 1,5 ℃, moramo djelovati brže i radikalnije. Ovo je godina u kojoj moramo odlučiti što ćemo učiniti, zaključuje BBC.