HRVATSKIM vlastima trebalo je gotovo 12 sati od pada letjelice teške šest tona na Zagreb da konačno nešto poruče zabrinutoj hrvatskoj javnosti.
"Sve nadležne službe uključene su odmah po uočenju pada besposadne letjelice vojnog tipa koja je, prema dosad prikupljenim podacima, u hrvatski zračni prostor ušla iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske, brzinom od 700 km/h na visini od 1300 m", objavila je jutros oko 10 sati vlada u svojem prvom službenom očitovanju o 14-metarskom dronu koji je sinoć pao kod zagrebačkog jezera Jarun.
>> Vlada: Letjelica je u Zagreb stigla preko Mađarske, brzinom od 700 km/h
Sama činjenica da je vlastima trebalo oko 12 sati da konačno nešto poruče uznemirenoj javnosti bio je prvi signal velikog nesnalaženja i nesposobnosti koje je razotkrio ovaj incident.
U međuvremenu se o bespilotnoj letjelici koja je iz Ukrajine preko Rumunjske i Mađarske došla do Hrvatske zna nešto više, ali ono što je najvidljivije je da je njenom padu u glavnom gradu Hrvatske prethodio niz propusta različitih institucija, od NATO saveza pa sve do Civilne zaštite Republike Hrvatske.
Ukrajinci i Rusi kažu da letjelica nije njihova. Rumunji: Kod nas je bio manje od tri minute
Prema dosad dostupnim službenim informacijama, bespilotna letjelica je stare sovjetske proizvodnje i u Hrvatsku je došla iz Ukrajine. Ukrajinske vlasti demantiraju da je njihova, a ukrajinsko veleposlanstvo u Zagrebu nije imalo komentara. Zato su to učinili i Rusi, nijekajući da imaju ikakve veze s dronom i dodatno podsjećajući da oni od 1991. ne koriste takve letjelice.
>> Rusija za Index: Letjelica koja je pala na Zagreb proizvedena je na području Ukrajine
Sumnjiva 14-metarska bespilotna letjelica je tako nesmetano prošla kroz zračni prostor dvije članice NATO-a (Mađarske i Rumunjske), da bi se nakon sedam minuta leta srušila u trećoj članici NATO-a, Hrvatskoj.
Rumunjsko ministarstvo obrane objavilo je priopćenje o letjelici koja je pala u Zagrebu.
>> Rumunjska o letjelici koja je pala u Zagrebu: Nismo je stigli oboriti
"Rumunjski sustav zračnog nadzora uhvatio je u četvrtak, 10. ožujka, signal niskozemnog zrakoplova, najvjerojatnije drona, koji je prešao nacionalni zračni prostor na vrlo kratko vrijeme, manje od tri minute. Zrakoplov je ušao u rumunjski zračni prostor oko 23:23, dolazeći iz Ukrajine, a napustio nacionalni zračni prostor oko 23:26 u smjeru Mađarske.
Vrlo kratko vrijeme u kojem je ova letjelica letjela nacionalnim zračnim prostorom, velika brzina i mala visina, kao i tadašnji terenski i vremenski uvjeti, nisu omogućili korištenje drugih proceduralnih sredstava za daljnju identifikaciju zrakoplova", objavili su danas.
Mađarska je zakazala
Mađarska se još gore snašla u ovoj situaciji. Kako je otkrio premijer Andrej Plenković, njegov mađarski kolega Viktor Orban je tek od njega saznao što se dogodilo.
>> Plenković: Orban je za dron saznao od mene. Onda su shvatili da imaju to na radaru
"Premijer Viktor Orban informaciju o tome dobio je od mene. Oni su onda to pregledali sa svoje situacije - shvatili su da je na radaru to registrirano, ali kao nešto što je gotovo pa bezopasno", rekao je Plenković iz Versaillesa.
Mađarsko ministarstvo obrane kaže da su detektirali i pratili letjelicu koja je sinoć prošla zračni prostor Mađarske prije nego što se srušila u Zagrebu.
Mađari ne navode jesu li o tome obavijestili Hrvatsku.
MORH i vojska su zakazali
Kada je letjelica ušla u zračni prostor Hrvatske, primijetili su je hrvatski radari. Letjela je još 7 minuta i onda pala u Zagrebu, gdje nitko tek pukom srećom nije izgubio život.
U tih sedam minuta nije reagirao nitko, niti Oružane snage RH niti Ravnateljstvo civilne zaštite.
>> Banožić: Pratili smo letjelicu od ulaska u Hrvatsku
"Mi smo letjelicu uočili radarima, ne znam koji je točno snimio. Mi imamo radarski sustav, on je umrežen, automatiziran i uvezen u sustav NATO-a. Pratili smo letjelicu od ulaska u Hrvatsku", priznao je danas na konferenciji za medije ministar obrane Mario Banožić.
No, kada je upitan zašto nitko nije reagirao i što bi bilo da je dron letio prema Banskim dvorima, odgovorio je: “Pustimo to sad.”
Jednako se pogubljenim i nedoraslim situaciji pokazao i načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj.
Na novinarsko pitanje gdje je točno lokacija ulaska bespilotne letjelice u hrvatski zračni prostor, Hranj je odgovorio: "Ima lokacija... ne znam napamet. Točno na granici." Na pitanje kada je saznao za letjelicu, zamucao je: "Kad je pala."
Ravnateljstvo Civilne zaštite je zakazalo
Ako su letjelicu zaista pratili radarom, morali su zabilježiti i njezinu visinu, koja je očito padala tijekom leta iznad Hrvatske. To znači da se moglo pretpostaviti da će se letjelica srušiti na Zagreb. I nitko nije ništa poduzeo, nitko nije upozorio građane.
U Zagrebu nije oglašena uzbuna za zračnu opasnost. Prema tvrdnji Damira Truta, ravnatelja Civilne zaštite, nije ni trebala biti oglašena.
"Za takve događaje se ne oglašavaju sirene zračne opasnosti", rekao je Trut u izjavi za Index.
NATO je zakazao
I naravno, ne možemo zaboraviti NATO. Njegove tri članice i stotine kilometara je preletjela nepoznata bespilotna letjelica da bi se srušila u Zagrebu, a NATO - ništa. I to u situaciji ruske invazije na Ukrajinu i rata u Europi.
"NATO-ova integrirana zračna i proturaketna obrana pratila je putanju leta objekta koji se naknadno srušio u Zagrebu. Hrvatske vlasti objavile su da istražuju ovaj incident", rekli su šturo iz NATO-a dopisniku Večernjeg lista.
Dakle, NATO je pratio kako “objekt” leti prema Zagrebu i nije ništa učinio.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je da Mađarska usko surađuje s Hrvatskom i ostalim saveznicima u NATO-u.
>> Mađari o letjelici: Pratili smo je cijelo vrijeme, važno je biti smiren
"Naše vlasti istražuju što se dogodilo. Prema podacima koje zasad imamo, dron je letio kroz zračni prostor više zemalja članica NATO-a", rekao je Szijjarto.
Stručnjaci zgroženi sigurnosnim propustima
Svi sada istražuju što se dogodilo i kako je to bilo moguće, no pad drona u Zagrebu je otkrio priličnu nespremnost nadležnih institucija u trenutnoj situaciji.
Stručnjaci za sigurnost ocijenili su da pad bespilotne letjelice u glavnom gradu Hrvatske nakon što je preletjela tri zemlje članice NATO-a predstavlja ozbiljan sigurnosni propust i nesposobnost unutar europskog sustava kontrole zračnog prostora.
>> Stručnjaci: Letjelica je prošla tisuću kilometara i 3 zemlje. Sramota i nesposobnost
Vojni pilot Ivan Selak izjavio je da to blago rečeno pokazuje nesavršenost NATO kontrole zaštite zračnog prometa, a ako govorimo realno, onda je to nečija nesposobnost. Naglasio je da tu ne misli na nesposobnost kod nas, nego negdje druge, te ocijenio da u NATO-ovom zapovjednom centru očito nisu reagirali kako treba.
"Vodi se rat na istočnim granicama NATO-a, a letjelica veličine lovačkog aviona i otprilike takve brzine im proleti kroz njihov zračni prostor i to u dužini od gotovo tisuću kilometara", kazao je.
Ozbiljan incident traži ozbiljne posljedice
U svakom slučaju, treba se nadati da će ovaj “ozbiljni incident”, kako ga nazivaju čelni ljudi RH, proizvesti neke promjene u procedurama NATO-a i u osposobljavanju Hrvatske za samoobranu.
Jer zapravo je riječ o seriji nevjerojatnih propusta. Nepoznati golemi dron prošao je nesmetano kroz najmanje tri članice NATO saveza. U trenutku kada je ušao u hrvatski zračni prostor do trenutka kada se zbog nedostatka goriva srušio na Jarunu nitko nije učinio ništa. Niti je pokrenuta ikakva protuzračna obrana niti je oglašena uzbuna za zračnu opasnost.
Redom su zakazali i MORH i Oružane snage i Ravnateljstvo Civilne zaštite. A nedvojbeno i NATO. Riječ je o velikom sigurnosnom skandalu koji bi trebao proizvesti ozbiljne posljedice i promjene.