Nakon što je ekonomija desetljećima bila zasnovana na turizmu, sad se država s dozom cinizma obraća ljudima koji su u isti taj turizam odlučili ulagati.
"Umjesto da se ulaže u inovativne tvrtke, ulaže se u apartmane"
Ministar financija Marko Primorac nedavno je u više navrata komentirao porezne izmjene. Potvrdio je za RTL da se neke iznajmljivače želi odvratiti od toga da iznajmljuju.
"Nažalost, suočeni smo sa situacijom da je zbog podoporezivanja nekretnina i dohotka od najma nekretnina dio građana bio usmjeren u izgradnju i rentanje nekretnina, posebno u kratkoročnom najmu", rekao je Primorac.
Dodao je da je to prouzročilo negativne posljedice zbog priuštivosti nekretnina. "Umjesto da se ulaže u mlade i inovativne tvrtke, novu tehnologiju, modernizaciju, ulaže se u rentanje apartmana", kazao je Primorac te slično ponovio i u Otvorenom HRT-a.
Naravno da svatko sa svojim kapitalom može raditi što ga je volja, što je uostalom i sam Primorac poručio, no jasno je da makroekonomski rentijerstvo nije idealan put jer bi ekonomija trebala težiti stvaranju vrijednosti putem proizvodnje, a ne ekstrakcije rente.
No država je zadnja koja o tome treba govoriti i zauzimati paternalistički stav jer se upravo ona godinama oslanjala na turizam, što i dalje radi.
Niži porezi, subvencije, nacionalni programi... Sve je to bilo u službi jačanja smještaja
Država je i omogućila mnogim vlasnicima nekretnina da ostvare stabilne prihode bez potrebe za većim ulaganjima u proizvodne ili inovativne sektore. Država je to omogućavala kroz povlašten porezni tretman kratkoročnog najma. Jasno je da su upravo, primjerice, niže stope PDV-a na ugostiteljske i turističke usluge bile značajan i smišljeno uspostavljen poticaj za razvoj turizma.
Turizam u hrvatskom BDP-u uvjerljivo najveći u Europi
Prema izvješću Hrvatske narodne banke, 19.6 posto BDP-a u 2023. godini odnosilo se na turističke prihode. Prihodi od turizma u 2023. bili su veći za 11.4 posto nego u godini prije. U pretpandemijskom razdoblju turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili su 18.3 i 21 posto BDP-a.
Kad su se smanjili u 2020. i 2021. na 8.9 i 15.8 posto, opet je udio u BDP-u bio uvjerljivo najveći u EU. Kako bismo stvari dodatno stavili u perspektivu, treba reći da je u 2022. prosjek EU bio 4.5 posto.
Država je dala prioritet turizmu
Ovakve brojke nisu pale s neba, već su produkt turističkih strategija, prvo one razvoja turizma do 2020. i 2030. godine, zatim i Nacionalnog plana održivog turizma do 2027. godine, iz kojih se može iščitati da je upravo turizam prepoznat kao ključni sektor za gospodarski rast.
Ima već petnaestak godina otkako su država, odnosno njezini dužnosnici počeli s prebrojavanjem gostiju, uzimajući u obzir sve raznorazne postotke oko turističkih dolazaka i noćenja, što se tijekom godina pretvorilo u ljetni sport i mučenje ljudi brojevima koji ionako izvan konteksta ne otkrivaju puno toga.
Novotny: Sporna je bila ta strateška orijentiranost turizmu
Ekonomski analitičar Damir Novotny za Index kaže da se godinama turizam proglašavalo strateškom granom gospodarstva, a on to nije.
"Druge zemlje koje su turistički orijentirane ga ne proglašavaju jednom od bitnijih grana. Austrija ima 130 milijuna noćenja, Austrija je turistički jača od Hrvatske, ali ne proglašava turizam strateškom granom.
Meni je sporna strateška orijentacija turizmu svih vlada. Ako gledate narativ koji je vladao, premijeri, ma čak i predsjednici država, govorili su o strateškom značaju turizma, brojali su turiste itd. Ali to je bio pogrešan smjer", kaže.
Godinama se osiguravale potpore, organizirale edukacije za iznajmljivače...
Podsjetimo i da je Hrvatska osigurala razne potpore i subvencije za vlasnike obiteljskih smještaja kroz EU fondove i nacionalne programe. Preko Programa ruralnog razvoja vlasnici smještaja u ruralnim područjima mogli su dobiti financijska sredstva za poboljšanje kvalitete smještaja, izgradnju novih kapaciteta i slično.
I turističke zajednice su, u suradnji s Ministarstvom turizma, organizirale razne edukacijske radionice i seminare za privatne iznajmljivače, što je sve pridonosilo svijesti o važnosti turističke ponude u Hrvatskoj.
Zato se turizam u Hrvatskoj i razlikuje od turizma u, primjerice, Španjolskoj ili Italiji. Prema broju apartmana, Hrvatska je rekorder ne samo u EU nego u cijeloj Europi i na Mediteranu. Prema Eurostatu, broj kreveta u apartmanima čini 61 posto cjelokupne ponude u Hrvatskoj. U Italiji taj broj iznosi 35.3 posto, u Španjolskoj 25.8 posto, a u Grčkoj 23.03 posto.
Kod nas i jedan grad iznajmljuje apartmane
Država je i kroz javno-privatna partnerstva podržavala izgradnju hotela, marina i turističkih kompleksa, posebice na jadranskoj obali, a subvencionirala je i obnove hotela ili apartmana, posebno za razvoj seoskog i kontinentalnog turizma.
A koliko sama država ima snažnu rentijersku svijest, pokazuje i činjenica da je Grad Dubrovnik ušao u biznis rentanja soba.
"Neravnoteža se akumulirala 50 godina"
Novotny dodaje da turizam nije odjednom postao problem.
"Neravnoteža se akumulirala desetljećima, ne 30, nego 50 godina. Dobili smo jedan overtourism, pretjeran upravo zbog smještaja u kućanstvima, odnosno u malim apartmanima. Porezne politike stimulirale su ulaganja. Stvorio se tu ogroman kapital, koji je postao mrtav kapital jer je bio neefikasan.
Gledajući prema ekonomici nacionalnog gospodarstva, to je ozbiljan problem. Locirao se kapital u djelatnosti koja nije učinkovita iako je konkurentna jer ima tu položajnu rentu. Lokalna zajednica ima probleme, pati se od tzv. sindroma Dutch disease, što znači da turizam istiskuje sve druge ekonomske aktivnosti, naročito u Dalmaciji, gdje se ne radi ništa drugo.
Čitav je niz problema. Hrvatska je jedina koja zbog Dutch diseasea ne proizvodi dovoljno hrane za stanovnike i turiste, čak i Albanija takvo nešto ne dozvoljava. Okvir je bio pogrešan, to nije novost, bilo je niz analiza vanjskih institucija koje su ukazivale vladi da je takav trend dugoročno negativan", rekao je.
Za vrijeme covida nismo govorili o inovativnim tvrtkama
Ovisnost o turizmu najjasnije se vidjela u pandemiji. Vladini ministri u to vrijeme nisu govorili o razvoju tehnologija ili kreativnih industrija koji će nas izvući iz krize, nego su organizirani posebni vlakovi iz Češke koji su dovodili putnike. Prvi takav vlak u Rijeci su dočekali tadašnji ministar turizma Gari Cappelli i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.
Država je tada pokrenula i akciju "Tjedan odmora vrijedan" s namjerom da građani ostvare popuste za neke turističke usluge. Cilj je bio potaknuti tada pogođeni turistički sektor i jednostavno - više zaraditi.
Ekonomski gledano, zaokret koji se sada radi nije nelogičan, ali potrebno je stvari nazvati pravim imenom i jasno poručiti da je za ovisnost o turizmu, ono što je Primorac nazvao rentijerstvom, odgovorna u najvećoj mjeri sama država.