GRAĐANI širom zemlje žale se da je ove godine Hrvatsku poharala najezda komaraca kakvu ne pamte.
Na društvenim stranicama razmjenjuju se iskustva i komentari, a posebnu pozornost izazvao je jedan video objavljen 14. lipnja koji prikazuje skupinu muškaraca i žena kako mašu rukama nasred ulice.
"Roditelji ispred Osnovne škole Jagode Truhelke dočekuju svoju djecu koja se vraćaju s ekskurzije po završetku 4. razreda. Nisu roditelji poludjeli, niti su nervozni pa mašu ..... oni se samo mahanjem brane od komaraca koji napadaju u rojevima ...... Bravo svi odgovorni za ovu situaciju u gradu u kojem se ne da živjeti od komaraca“, piše u komentaru pod zapisom.
Problema očito ima u cijeloj zemlji, a žale se i građani zagrebačkih naselja uz Savu i jezero Jarun. Kažu da komaraca ima više nego prošlih godina, da eradikacija očito nije provedena kako treba, tako da se moraju sami snalaziti.
"Nabavljamo razne repelente za kožu, za prostorije i za vrtove. Ne da se živjeti od njih", rekla je za Index jedna stanovnica naselja Jarun.
U Osijeku je gomila komaraca zbog obilnih kiša i poplava
Dr. sc. Dario Brdarić, dipl. sanit. ing., znanstveni suradnik te Voditelj Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije kaže da Osijek ove godine ima više problema nego ranijih godina prije svega zbog nedavnih obilnih kiša zbog kojih su poplavljene velike površine oko grada.
"Tradicionalno osječki problem su velika poplavna područja koja se nalaze uz sam grad, što uključuje i Park prirode Kopački rit. Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije pokriva i prati postaje na 20-ak lokacija poplavnih područja i kanala u blizini grada Osijeka. U tijeku su klimatske promjene koje pogoduju širenju komaraca. Porastom temperature zraka dolazi i do povećanog razvoja komaraca, njihovog virusnog potencijala i direktnog kontakta s ljudima. Na globalnoj razini više od 700.000 ljudi godišnje strada od komaraca. Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije ne izdaje preporuke za aktivnosti dezinsekcije komaraca u parkovima prirode, odnosno na zaštićenim područjima koja se nalaze u blizini grada Osijeka. Oni su u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša. Koliko znamo, u Kopačkom ritu ove se godine nisu provodile mjere dezinsekcije komaraca. Treba također imati na umu da se dio poplavnih područja nalazi i na minsko sumnjivim područjima“, objasnio je Brdarić.
Na 134 komarca po čovjeku u 15 minuta
Kaže da je komaraca uistinu više nego što je uobičajeno.
"Sinoć (16. 6. 2019.) tijekom monitoringa metodom čovjek-aspirator utvrdili smo da je najveći broj komaraca u 15 minuta bio 134, a najniži 6. To znači da na lokaciji gdje imamo najviše komaraca, uz rijeku Dravu preko puta koje je Kopački rit, na čovjeka u 15 minuta mogu sletjeti 134 komarca. Proteklih dana pojačane su mjere dezinsekcije odraslih komaraca na području cijelog grada, no njihova je disperzija toliko velika da suzbijene ubrzo zamijene drugi", tumači naš sugovornik.
Zabrinutost zbog virusa zapadnog Nila
Na području Osijeka postoji sedam vrsta komaraca. Najviše ima tzv. poplavnih komaraca koji u grad dolaze s poplavnih područja. Za razliku od drugih, oni mogu prijeći velike udaljenosti - do 70 km.
"Mi na tjednoj bazi radimo i uzorkovanje komaraca na 20-ak postaja diljem županije kroz implementaciju EU projekta za kontrolu komaraca. Utvrdili smo da su uz poplavne komarce prisutni i tzv. kućni komarci roda Culex. Udio poplavnih komaraca u samom gradu Osijeku je preko 70%, a kućnog oko 5%. Što se tiče javnozdravstvenog aspekta komaraca, nama je osobito važan kućni komarac jer je on prema smjernicama Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) jedan od glavnih prijenosnika virusa zapadnog Nila na ljude. Poplavni komarci su molestanti, gnjavatori, međutim, vektorski potencijal za širenje bolesti ima Culex pipiens. Prošle godine u Hrvatskoj imali smo problem s virusom Zapadnog Nila. U nama susjednoj Srbiji bilo je prijavljeno oko 400 slučajeva, a umrlo je više od 30 ljudi. Ako govorimo o EU, najviše prijavljenih slučajeva bilo je u Italiji i Grčkoj“, ističe Brdarić.
Prošle godine, kaže, uništavao se i japanski komarac i druge invazivne vrste. Ove godine tigrastog komarca još nema iako su uzorkovana jajašca. No prema zdravstvenim ljetopisima iz prošlih godina, zabilježeni slučajevi bolesti poput čikungunje i denge u našim područjima svi su bili uvezeni preko ljudi koji su se vratili ili su došli iz tropskih krajeva.
Stručnjak upozorava da kućni komarac leti do dva kilometra, a razvija se oko kuća u raznim lokvicama i spremnicima vode kao što su posude za cvijeće, automobilske gume ili bačve.
"To ne znači da se voda za kućne ljubimce ne smije držati na otvorenom. No ona se mora redovno mijenjati jer će se komarci razmnožiti u vodi koja dovoljno dugo stoji", preporučuje.
Izostala je avijacija i temeljiti larvicid
Kaže da u Zavodu nikako nisu zadovoljni što je situacija kakva jest, što imaju toliko mnogo komaraca.
"Proteklih dana radi se na smanjivanju brojnosti komaraca i ona se smanjuje, no još uvijek ne možemo reći da je zadovoljavajuća jer su vrijednosti jedinki komaraca još uvijek iznad 15 sletova komaraca na ljudsko tijelo u 15 minuta. Točnije, vrijednosti su uglavnom iznad 200 uhvaćenih jedinki komaraca u CDC klopkama koje se postavljaju uz suhi led kao atraktant kroz 12 satno razdoblje. U idealnim uvjetima larvicidni tretman poplavnih područja može se obaviti iz aviona ili helikoptera, međutim, iz Grada Osijeka su nam rekli da se ove godine nitko nije javio na taj natječaj. Da je nama bilo signalizirano da postoji avion ili helikopter za tretiranje iz zraka, mi bismo izdali preporuke za larvicidni tretman iz zraka", objasnio je.
Avijacija svuda nestaje, a zamjene nema na vidiku
Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, odgovorio nam je na pitanje zašto ove godine prvi put nisu imali osigurano zaprašivanje iz zraka.
"Zadnjih šest godina nema uopće tretiranja komaraca iz zraka nad gradom jer je zakonima EU-a i Hrvatske tretiranje s malih visina nad naseljenim područjima zabranjeno", rekao je Kristić.
"Posljednjih godina tretiranje iz zraka provodili smo iznad zelenih površina za stvaranje barijere za dolazak komaraca sa sjevera. Naime, glavno izvorište komaraca je 30-ak tisuća četvornih kilometara poplavnog područja uz granicu, omeđenih Dravom i Dunavom. Tu ima više susjednih općina po Baranji", pojasnio je.
"Avionski tretman je uvijek učinkovitiji jer on obuhvaća sva područja i nad vodom i nad putom i nad šumom. Tretmani se u Osijeku provode od kraja travnja. No budući da su propušteni larvicidni tretmani na velikim poplavljenim područjima, sada se može raditi samo sanacija", kaže.
Tumači da poljoprivredna avijacija generalno nestaje u Europi.
"U Europi je uglavnom više nema. U Hrvatskoj posljednji avioni postoje uglavnom još samo u Osijeku. No pitanje je u kakvom su stanju. Prošle godine vlasnik nam je rekao da je jako teško dobiti dozvole za tretman te da je sa starim avionima koji su na raspolaganju to opasno odrađivati. Treba se okrenuti onome što se može raditi – larvicidnim tretmanima na izvorištu, kako se to radi u Europi. To se može raditi ručno, čamcima, helikopterima s ledenim granulama i sl. Nešto malo poljoprivrednih aviona ima samo još u Srbiji i u Mađarskoj. Inače taj posao bolje obavljaju pametni traktori koji imaju velika krila sa senzorima koji ne prskaju tamo gdje nema bilja ni komaraca. Tako se postiže velika ušteda. Ekonomska računica za odumiranje poljoprivredne avijacije je jasna. Mi smo prošle godine tražili od Ministarstva obrane da nam na raspolaganje stavi svoje zračne traktore. No oni su nas odbili jer je istovremeno krenula i protupožarna sezona. Pritom Osijek nije jedini koji ima problema s komarcima. Rješenja su nam pod nosom, no ona su skupa, a ključni problem trebalo bi pravovremeno, u skladu sa zakonskim obavezama, rješavati larvicidnim tretmanima“, rekao je Kristić.
Siromašne općine ne uspijevaju odraditi zakonom propisani larvicid
Jedan od ključnih problema je što siromašne općine ne uspijevaju izvršiti zakonom propisane obaveze uništavanja larvi komaraca. A kada se one ne unište, ostaje samo saniranje lošeg stanja.
U Osijeku je, ističe, prošle godine održana konferencija na kojoj se pokazalo da oko 60 posto općina u Osječko-baranjskoj županiji uopće nema planirana sredstva za eradikaciju komaraca te da one koje imaju za to planiraju tek neka simbolična sredstva do 10-ak tisuća kuna.
"Od 42 jedinice lokalne samouprave na području županije samo šest nešto radi po tom pitanju, uključujući Osijek koji godinama izdvaja značajna sredstva za borbu protiv komaraca – oko tri, četiri milijuna kuna godišnje. No mi veći dio površina ne možemo pokriti larvicidnim tretmanima jer se one nalaze daleko izvan područja grada", kaže Kristić.
Smatra da bi se oko problema trebali ujediniti od najviših do najnižih razina vlasti..
"Financijske mogućnosti tih općina takve su da to ne mogu financirati. Grad Osijek ima proračun s gotovo 700 milijuna kuna, a izdvaja oko četiri milijuna. Kako bi onda općine koje imaju proračun od jedva milijun mogle izdvojiti nekih 200.000 kuna? S druge strane, zakon je tu vrlo jasan. Njime je definirana obaveza općina, no on ne postavlja pitanje na koji način će općine to riješiti. Trenutno se u županiji radi nešto na modelu u kojem bi sudjelovale i županija i država i sve jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim brojem stanovnika. Županija bi pritom koordinirala sve akcije. To bi bilo i u interesu Osijeka jer bi se larvicidnim tretmanima moglo spriječiti razvijanje komaraca, umjesto da gasimo požar kada se oni već razviju", upozorava Kristić.