Einsteinovi dnevnici otkrili da je slavni fizičar bio rasist

VJEROJATNO najveći znanstvenik svih vremena i poznati humanist gajio je rasističke ideje, otkrivaju njegovi privatni putni dnevnici.

Kako javlja BBC, nedavno objavljeni putni dnevnici Alberta Einsteina otkrili su njegove rasističke i ksenofobne stavove. Naime, slavni fizičar putovao je po Aziji i Bliskom istoku od jeseni 1922. do proljeća 1923. te je u svojim putnim dnevnicima iznio negativne generalizacije o velikim skupinama ljudi, kao što su npr. Kinezi, koje je nazvao "ograničenima" i "prljavima".

Einstein se u kasnijem periodu života zalagao za građanska prava u Sjedinjenim Državama, pri čemu je rasizam nazvao "bolešću bijelih ljudi".

Rasistički citati čuvenog znanstvenika objavljeni su u knjizi The Travel Diaries of Albert Einstein: The Far East, Palestine, and Spain, 1922-1923, u izdanju Princeton University Pressa, a knjigu je uredio Ze'ev Rosenkranz, pomoćnik ravnatelja projekta Einstein Paper u Caltechu, američkom sveučilištu na kojem je Einstein radio u SAD-u.

Einstein je u navedenom periodu putovao od Španjolske preko Bliskog Istoka i Šri Lanke (koja se tada zvala Cejlon) prema Kini i Japanu. 

"Kao da su izašli iz pakla"

Svoj dolazak u egipatski Port Said Einstein u dnevnicima opisuje kroz susret s "Levantincima svih boja... kao da su izašli iz pakla", koji su se penjali na brod kojim je plovio i prodavali robu putnicima.

Fizičar nezahvalnim rječnikom opisuje i ljude koje je vidio u Kolombu na Cejlonu: "Žive u velikoj prljavštini i znatnom smradu. Malo rade, a malo toga im i treba."

No najgore je komentare Einstein sačuvao za Kineze.

Kinesku djecu opisao kao "mlitavu i ograničenu"

Kinesku djecu tako je opisao kao "mlitavu i ograničenu" pa tvrdi da će biti "šteta ako Kinezi zamijene sve ostale rase".

U ostalim natuknicama dnevnika Einstein Kineze opisuje kao "neobičnu naciju nalik na krdo" koja je "više nalik na automate nego ljude". Tvrdio je i kako su "male razlike" između kineskih muškaraca i žena, te se pitao zbog čega su muškarci u Kini "nesposobni za obranu" od ženske "fatalne privlačnosti".

Einstein je poznat ne samo kao jedan od najbriljantnijih znanstvenika koji je ikad živio nego i po svom humanizmu. 1933. godine Einstein je emigrirao u SAD nakon što je u Njemačkoj krenuo uspon Adolfa Hitlera i njegove nacističke stranke.

U govoru koji je održao 1946. godine na sveučilištu Lincoln, Einstein je rasizam opisao kao "bolest bijelih ljudi".