OČEKIVANJA za europsko gospodarstvo u srpnju su izrazitije pogoršana, a smanjena su i u Hrvatskoj, pokazalo je danas istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj smanjen je u srpnju za 2.8 bodova u odnosu na lipanj, na 106.5 bodova, pokazuje izvješće EK-a.
Najviše se pogoršalo ozračje u industriji, što se očituje u padu pripadajućeg indeksa za 8.6 bodova u usporedbi s mjesecom ranije. Među potrošačima je raspoloženje blago pogoršano, uz pad indeksa za 1.9 bodova. Slijedi građevinski sektor, s blago pogoršanim raspoloženjem i padom indeksa za 1.7 bodova.
S druge strane, poslovni čelnici u maloprodaji i uslugama iskazali su veći optimizam u srpnju, koji se očitovao u rastu odgovarajućih indeksa za 6.7 odnosno 3.4 boda.
Indeks očekivanja zapošljavanja EEI u srpnju je značajnije smanjen, za 6.8 bodova u usporedbi s lipanjskom razinom, na 108.2 boda. Poslovni čelnici procjenjuju ujedno da je neizvjesnost u poslovanju znatno izraženija nego u lipnju, što se očitovalo u rastu indeksa EUI u srpnju za 3.2 boda, na 12.8 bodova.
Izrazitije pogoršanje u Europi
U EU je u srpnju značajno smanjen indeks ekonomske klime (ESI), za 4.2 boda na 97.6 bodova, što se pripisuje značajnom pogoršanju ozračja u industriji, uslugama i maloprodaji, te među potrošačima, dok je blagi pad povjerenja zabilježen u građevinskom sektoru, navodi se u izvješću EK-a.
U eurozoni je indeks ESI pao za 4.5 bodova, na 99 bodova. Indeksi ekonomske klime tako su na oba područja kliznuli ispod dugoročnih prosjeka, navodi se u izvješću
Među najvećih šest gospodarstava u EU najviše je pao indeks ekonomske klime u Španjolskoj, za pet bodova. Blizu je i Njemačka, najveće gospodarstvo, s padom ESI-ja za 4.9 bodova. Slijede Italija i Poljska, s padom ESI-ja za 3.4 odnosno 3.2 boda.
Gotovo nepromijenjena situacija po pitanju očekivanja za gospodarstvo u srpnju je zabilježena u Francuskoj, što se očituje u padu indeksa za tek 0.1 bod u odnosu na mjesec ranije. Slijedi Nizozemska, gdje je čak porastao za 0.2 boda.
Neizvjesnost u poslovanju
Menadžeri na oba područja procjenjuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima, što se očitovalo u značajnom padu odgovarajućih indeksa (EEI) u srpnju u odnosu na mjesec ranije, premda su se zadržali iznad svojih dugoročnih prosjeka, navodi se u izvješću Komisije.
Izraženiji pad pripisuje se značajno pogoršanim planovima o zapošljavanju u maloprodaji i uslugama, te u industriji, premda u manjoj mjeri. U građevinskom su sektoru blago poboljšani, pokazuje izvješće.
Tako je na razini Unije EEI pao za 3.6 bodova, a u eurozoni za 3.2 boda, na 106.6 odnosno 107 bodova, pokazalo je izvješće.
Neizvjesnost u poslovanju dodatno je pojačana u srpnju, uz rast pripadajućeg indeksa EUI za 1.2 boda u Uniji, na 25.1 bod, potaknut većom neizvjesnošću u uslugama, maloprodaji i među potrošačima, dok se nije bitnije promijenila u industriji i građevinskom sektoru, navodi se u izvješću EK.
U eurozoni EUI je porastao za 1.3 boda, na 26.1 bod, pokazalo je istraživanje Komisije za srpanj.