EKONOMSKI analitičar Damir Novotny gostovao je u Novom danu N1 te je komentirao vladine mjere za ublažavanje udara inflacije na građane i druge teme.
“Svako porezno rasterećenje je dobro. Međutim, načelno, principijelno, vlada se nema što miješati u tržišne odnose. Stabilnost je odgovornost središnjih banka, a inflacija je monetarni problem. Inflacija znači kada na tržištu ima dovoljno novca, ali nema dovoljno ponude. To je idealna situacija za inflaciju”, rekao je na početku.
Na pitanje o velikom broju građana koji su na rubu siromaštva, kaže:
“Možda smo upravo zbog toga u siromaštvu što smo godinama kontrolirali odnose na tržištu, zbog toga što nema dovoljno konkurencije na tržištu, što nema dovoljno radnih mjesta. Hrvatsko tržište je malo, plitko i usko, vlada je često intervenirala, to vidimo u poljoprivredi. Mi smo uplatili u proračun, a onda su političari to odlučili investirati u poljoprivredu, a rezultati su gotovo nikakvi”, kaže.
Dodao je i kako su socijalne politike i transferi u Hrvatskoj vrlo snažni.
“Hrvatska je imala najviše poreze na potrošnju u EU, osim nas Mađarska je imala nešto više, i Danska, ali Dansku nećemo računati jer Danci vole platiti poreze jer znaju da će dobiti kvalitetne usluge. U Hrvatskoj je porezno opterećenje raslo, bez da smo dobili poboljšanje kvalitete života. Što se događalo s porezima? Političari su u naše ime odlučili podijeliti te poreze na razne sektore, a da mi nismo vidjeli neki rast”, govori.
“Hrvatska je među zemljama najovisnijim o ruskom plinu”
Govorio je i o rastu cijena energenata:
“Kada gledamo strukturu troškova jednog kućanstva, stanovanje i energija čine oko 40%, u EU prosječno. Tu je dakako nagli rast cijena energije, koji nitko u EU nije mogao kontrolirati jer je došao kao posljedice političkih napetosti. Ruska Federacija je najvažniji dobavljač, a Hrvatska spada u zemlje koje najviše ovise o ruskim energentima. Mislim da ne postoji zemlja u EU osim nas i Mađara koji više koriste plin. Primjerice, baltičke zemlje samo 9% energije dobivaju od plina. Francuska je najmanje ovisna o plinu.
Sada vidimo da je ova situacija s inflacijom u Hrvatskoj posljedica, odnosno račun koji plaćamo zbog potpuno pogrešnih energetskih politika zadnjih 20, 30 ili 40 godina. Mi smo se oslanjali na jeftini ruski plin, koji je desetljećima bio izrazito jeftin energent, transportiralo se na tisuće kilometara iz ruskih stepa. Kada se planirao alternativni pravac s LNG terminalom, dio javnosti se protivio, iako se to sad pokazalo kao dobra ideja. Odnosi između Rusije i Ukrajine mogu biti izvorište rasta cijena energenata desetljeća. Ovaj šok je dobrodošao da vidimo da ne možemo ovisiti samo o ruskom energentu. Čitav niz krivih strateških odluka rezultiralo je današnjim stanjem što se inflacije tiče”, veli.
Koliko će utjecaj na cijene imati snižavanje PDV-a?
“Utjecaj poreza na dodanu vrijednost i stope koju je sada vlada snizila će imati određeni utjecaj na cijene hrane jer je to zaista značajno snižavanje. Na cijene energije, ne toliko. To ćemo tek vidjeti hoće li i treba li uopće utjecati. Mi smo možda jedina vlada koja nastoji utjecati na cijene, to nikom nije uspjelo”, kaže i dodaje:
“Nema konkurencije. Nedovoljno konkurencije, vidimo na plinu, ako imamo samo jednog ili dva dobavljača tada mi ne možemo utjecati na cijene. Ako imamo nekoliko konkurenata, a to vidimo kod telekomskih usluga, cijene su niže. Hrana je nešto drugo, to je godinama velika tema jer ne proizvodimo dovoljno hrane. Djelomično je to zbog velike potražnje za vrijeme turističke sezone. Hrvatska i dalje uvozi veliku količinu hrane. Hrana je lokalna stvar i vi ne smijete i ne možete transportirati hranu tisućama kilometara. To se vidi na cijenama, cijena za isti artikl u Osijeku je niža nego u Dubrovniku”.
“APN je potpuno pogrešna politika”
Govorio je i o cijeni stanova:
“To su nerealne cijene, prenapuhane cijene, a jedan od najvažnijih razloga za to da su toliko visoke je nedovoljna ponuda stanova u Zagrebu. Nakon potresa se pojavila potražnja za novim stanovima. Oko 60% kupnje i prodaje stanova u Hrvatskoj se odvija u Zagrebu. Grad Zagreb godinama zanemaruje sustavno planiranje stambenih zona. Osamdesetih godina nastala su velika stambena naselja poput Vrbika, Vrbana, Španskog i Malešnice. Prije toga je 60-ih izgrađen Novi Zagreb. U međuvremenu se gradilo interpolacijski na malim česticama, dozvoljavalo se ići u zrak nekoliko katova i tu se stvorila ponuda koja nije zadovoljila potražnju”, kaže.
Osvrnuo se i na APN:
“Naravno, to nema nikakvog smisla jer znamo da u Hrvatskoj, a to će pokazati i popis, imamo oko 30-ak posto viška stambenog prostora, stanovi se kupuju da bi se rentali, a ne da bi se stanovalo u njima. Kako se to radi u EU? Većina gradova u nama susjednim zemljama, radi na gradnji komunalnih stanova. Tu se mladim ljudima i bračnim parovima omogućuje stanovanje koje nije preskupo. Ovo što je hrvatska vlada napravila s tim poticajnim mjerama je da je poticala zaduživanje mladih ljudi na visokoj razini cijena i to je bila potpuno pogrešna politika. Možda u nekim manjim gradovima imalo smisla, ali u Zagrebu ne”, objašnjava.
“Vjerojatno će doći do izjednačavanja cijene rada”
Rekao je i kako je kriza 2020. godine izazvala deflaciju te da postoje neki ekonomisti koji tvrde da će se cijene same regulirati zbog kompenzacijskog pada 2020. godine
“Stanovanje i energija čine 35% i to ima značaj, hrana je recimo samo desetak posto, to nema osobito snažan utjecaj na ukupne troškove. Ipak, energija i sve što se oko stanovanja događa ima puno jači utjecaj”.
Naposljetku, govorio je o cijenama i plaćama nakon uvođenja eura.
“Hrvatska se polako, i posebno će se to vidjeti nakon ulaska u europsku monetarnu uniju, približava toj jezgri EU, tako da će se i cijene ujednačavati i plaće će vjerojatno rasti. Nakon ulaska u Schengen i europsku zonu će se plaće morati izjednačavati sa Slovenijom i Austrijom jer naprosto neće biti radne snage jer će ljudi ići raditi u Austriju i vraćat će se doma svaki dan. Doći će vrlo vjerojatno do približavanja cijene rada. Za isti razinu produktivnosti, bit će vrlo slične plaće tako da sam ja optimist”, rekao je u programu N1.