NATAŠA SRDOČ napisala je za Index, koji je prvi u regiji ekskluzivno objavio Indeks ekonomske slobode za 2011. godinu, kojeg zajednički izdaju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, a za regiju objavljuje strateški partner Adriatic institut za javnu politiku, komentar o rezultatima. Indeks je obuhvatio 183 zemlje svijeta, te ocijenio 179 zemalja. Ocjena ekonomske slobode zasniva se na 10 mjera ekonomske otvorenosti, regulatorne učinkovitosti, vladavine prava i konkurentnosti. Osnovni principi ekonomske slobode naglašeni u Indeksu su osnaživanje pojedinaca, nediskriminacija i promocija konkurentnosti.
> Ekskluzivno - Indeks ekonomskih sloboda: Albanija i Ruanda slobodnije od Hrvatske!
Bruto društveni proizvod je puno viši kod zemalja koje su ocijenjene s višom ocjenom Indeksa. Na osnovu mnogobrojnih analiza, pokazalo se je da ekonomska sloboda poboljšava cjelokupnu kvalitetu života, promovira politički i socijalni napredak te podržava zaštitu okoliša.
S ukupnom ocjenom od 61.1 boda, Hrvatska je ušla među “umjereno slobodne ekonomije” svijeta. Njezina ukupna ocjena se poboljšala za 1.9 bod u odnosu na prošlu godinu. Tri kategorije Indeksa ostaju ocjenjene represivnim: vlasnička prava, sloboda od korupcije i radna sloboda. Hrvatska i dalje ostaje pri dnu Europe.
Hrvatska je ostvarila napredak u sljedećim kategorijama:
SLOBODA POSLOVANJA
Poboljšanje ocjene slobode poslovanja od 3.7 bodova odražava rezultate “Doing Business” izvješća Svjetske Banke: 1.) smanjenje broja postupaka i skraćeno vrijeme vezano za registraciju tvrtke u Hrvatskoj i 2.) smanjenje broja postupaka i smanjenje broja dana za dobivanje svih dozvola neophodno potrebnih za početak gradnje objekta.
FISKALNA SLOBODA
Poboljšala se za 4.3 boda. Do ovog poboljšanja je djelomično došlo zbog smanjenja najviše marginalne stope poreza na dohodak sa 45 posto na 40. Privremena mjera kriznog poreza na dohodak od 2 posto i 4 posto nije uzeta u obzir. Zbog značajnog pada BDP-a u 2009. godini (-5.8%) i smanjenja ekonomske aktivnosti, relativni udio poreznih prihoda u BDP-u je ostao isti.
DRŽAVNA POTROŠNJA
Prema Indeksu za 2011. godinu, ocjena državne potrošnje se poboljšala za 3.2 boda. Financijska i ekonomska kriza potaknula je mnoge države na povećanje državne potrošnje i u tom pogledu je Hrvatska ocjenjena relativno boljom ocjenom. Podatak državne potrošnje nije obuhvatio državne rashode za Hrvatske autoceste i HBOR, koje hrvatska vlada vodi izvan proračuna, te je stvarno poboljšanje u ovoj kategoriji upitno.
MONETARNA SLOBODA
Do poboljšanja za 2.7 boda je došlo zbog smanjenja inflacije na 3 posto u promatranom razdoblju (2007-2009). Smanjena inflacija je rezultat pada ekonomske aktivnosti, izostanka pritiska uvoznih cijena te slabe domaće potražnje koja je povezana s rastom nezaposlenosti i neizvjesnosti na tržištu rada.
SLOBODA ULAGANJA
Ocjena se poboljšala za 5 boda u Indeksu za 2011. godinu.
RADNA SLOBODA
Ocjena se poboljšala za 3.3 boda u Indeksu za 2011. godinu.
Područja u kojima je Hrvatska zabilježila pad u Indeksu za 2010. godinu obuhvaćaju:
SLOBODA TRGOVINE
Ocjena se pogoršala za 0.2 boda zbog povećanja ponderiranog prosjeka carinske stope za 0.1%.
SLOBODA OD KORUPCIJE
Ocjena se pogoršala za 3 boda uslijed pogoršanog indeksa percepcije korupcije prema Transparency Internationalu za 2009. godinu.
U Indeksu za 2011. godinu, ocjene financijske slobode i vlasničkih prava ostale su iste kao i u Indeksu za 2010. godinu.
Korupcija u Hrvatskoj predstavlja problem te postojanje korupcije negativno utječe na ocjene slobode poslovanja, slobode ulaganja, vlasničkih prava te slobode od korupcije. Za pohvaliti su akcije Uskoka koji je pokrenuo niz istraga u slučajevima političke korupcije u Hrvatskoj. Za ostvarivanje pune vladavine prava, neophodno je istrage proširiti na sve sadašnje i prijašnje državne dužnosnike koji posjeduju neobjašnjivo bogatstvo.
Hrvatska još uvijek nema uspješne mehanizme koji bi odvratili državne dužnosnike od korupcije. Kada bi se oduzimala imovina za koju ne postoji dokaz da je stečena kroz državnu plaću, nasljedstvo, brak ili drugi legalan način, nestao bi motiv za gomilanje bogatstva kroz političku korupciju.
Pravosudni sustav se smatra najviše pogođen korupcijom. Indeks ekonomske slobode za 2011. kaže, “Sudski sistem je nezgrapan i neefikasan, a dugi zaostaci neriješenih predmeta uzrok su da poslovni sporovi ostaju neriješeni godinama. Pojedini ulagači zahtjevaju da se ugovorna arbitraža obavi izvan Hrvatske. Vlada se obvezala na reformu sudstva, ali mnogo toga ostaje za učiniti. Unatoč postojanju zakonodavstva zaštite intelektualnih vlasničkih prava, piratstvo nad digitalnim medijima i krivotvorenje se nastavlja.” Također, Europska komisija već godinama upozorava Hrvatsku na politički utjecaj na pravosuđe i nepostojanje neovisnog pravosuđa, što predstavlja preduvjet u uspostavi vladavine prava.
Kako bi povećali ekonomsku slobodu građana Hrvatske, Adriatic Institut daje sljedeće preporuke hrvatskoj Vladi i hrvatskim građanima da zahtijevaju od Vlade i svojih zastupnika u Saboru:
1. Pozvati suce i tužitelje iz zemalja sa snažnom tradicijom vladavine prava koji će pomoći hrvatskim poštenim i kompetentnim sucima u rješavanju sudskih predmeta prema načelu vladavine prava te prepoznavanju i kažnjavanju političke korupcije.
2. Osnivanje posebnog nezavisnog suda koji bi se bavio isključivo korupcijom u državnim uredima i javnom sektoru kako bi se slučajevi političke korupcije rješavali slobodno, otvoreno, pošteno i brzo.
3. Provesti oduzimanje imovine državnih dužnosnika i djelatnika državnih poduzeća za koju oni ne mogu dokazati da su je stekli na osnovu dohotka, nasljedstva, braka ili drugi legalan način. Novčanu protuvrijednost oduzete imovine uplatiti u riznicu i koristiti je isključivo za povrat javnog duga.
4. Potpuno objavljivanje informacija o financiranju političkih stranaka. Obvezno transparentno prikazivanje svih donatora i gdje je novac potrošen.
5. Uvesti kompletnu transparentnost i odgovornost Vlade – prikazati sve državne rashode i rashode državnih tvrtki po primatelju, iznosu, svrsi i pretraživanje po istim kriterijima na internetu.
6. Uravnotežiti proračun (0% deficit) kroz značajno smanjenje državnih rashoda.
7. Ukinuti državna ulaganja u gradnju infrastrukture. Financirati infrastrukturne objekte davanjem u koncesiju privatnim tvrtkama na osnovu transparentnih međunarodnih javnih ponuda.
8. U potpunosti privatizirati sve tvrtke u državnom vlasništvu.
9. Ukinuti subvencije poljoprivredi, brodogradnji i drugim subjektima koji posluju na tržištu.
10. Uvesti Flat tax (jedinstvenu stopu poreza) od 15 posto na dohodak, dobit i PDV. Danas gotovo 300 milijuna građana istočne Europe živi u zemljama s flat taxom i uglavnom imaju višu ekonomsku slobodu. Mađarska je zadnja uvela flat tax od 16 posto ove godine.
11. Smanjiti i ukinuti neporezna davanja koja predstavljaju dodatni financijski teret privatnom sektoru.
12. Osloboditi radno zakonodavstvo svih ograničenja u pogledu zapošljavanja i otpuštanja radnika čime će se povećati nivo zaposlenosti.
13. Provesti reformu javne uprave – prenijeti na privatni sektor obavljanje pojedinih usluga koje obavlja država, smanjiti broj zaposlenih, profesionalizirati osoblje.
14. Smanjiti porezno opterećenje iz bruto plaće zaposlenika.
15. Provesti zdravstvenu reformu.
16. Provesti mirovinsku reformu.
Indeks ekonomske slobode jasno pokazuje da u pravilu, slobodnije zemlje rastu brže, brže se oporavljaju od krize, a napredak je puno šire rasprostranjen među njihovim stanovništvom. To su obilježja društava koja su zdrava i prosperitetna.
Hrvatska ima ljudski potencijal postati tigrom jugoistočne Europe! Hrvatska Vlada treba služiti svim građanima Hrvatske i omogućiti im ostvarivanje višeg nivoa ekonomske slobode. Osnaživanjem i motiviranjem građana da preuzmu veću kontrolu svojih svakodnevnih života, ekonomska sloboda povećava njihove opcije za ekonomski napredak i pruža im mogućnost da sami odluče na koji način će najbolje poboljšati svoje živote.
Nataša Srdoč, MBA
Suosnivačica i predsjednica
Adriatic institut za javnu politiku