VELIKO je poskupljenje još jednog energenta koji se upotrebljava za grijanje. Radi se o drvenim peletima.
Cijene otišle u nebo, susjedne zemlje izvoz zabranile
Već neko vrijeme grijanje na pelete promoviralo se ne samo kao ono koje je ekološko, nego i ono koje je isplativo. Sad, očito, isplativo više nije. Vlada je nedavno smanjila porez na dodanu vrijednost s 25 na 13 posto, no cijene su svejedno otišle u nebo.
>>Znatno poskupljuju i drveni peleti za grijanje
Inače, peleti su proizvod koji Hrvatska izvozi diljem Europe. Ipak, Srbija i BiH su izvoz zabranile. Recimo tako da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH najavilo donošenje odluka o zabrani izvoza oblovine, ogrjevnog drveta i peleta kako bi se zaustavila njihova velika poskupljenja posljednjih mjeseci.
>>BiH produljila zabranu izvoza peleta i drva
Posebno se to odnosi na pelete koji se i u ovoj zemlji prodaju po dvostruko većoj cijeni u odnosu na godinu dana ranije.
U BiH tona peleta skočila za 170 eura
Kod najvećih trgovaca u BiH tona peleta, koji se koristi kao energent za grijanje, dosegnuo je cijenu od 320 eura, dok se u isto vrijeme prošle godine tona peleta prodavala za oko 150 eura. Proizvođači povećanje cijene vezuju za rast cijene električne energije, poskupljenja sirovine te rast cijena nafte i plina.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova države BiH Staša Košarac izjavio je u utorak da će nakon konzultacija s entitetskim vlastima Federacije BiH i Republike Srpske zatražiti od Vijeća ministara zabranu izvoza oblovine, ogrjevnog drveta i peleta kako bi zaustavili divljanje ovih cijena u zemlji.
Petranović: Što proizvedemo, to i prodamo
Financijski direktor tvrtke RST-Pellet Goran Petranović govori nam kako ova tvrtka povećanu potražnju bilježi od zadnjeg kvartala prošle godine, što je rezultat poremećaja na jednom od najvećih tržišta peleta, onom talijanskom.
Što se tiče proizvodnje, govori da je udio domaćeg tržišta u ukupnoj prodaji oko 10 posto od ukupne prodaje, koja iznosi otprilike 65.000 tona godišnje. U ovoj godini, kako procjenjuju, radit će se o iznosu od 20 posto.
Dodaje kako proizvodnja svih proizvođača peleta u Hrvatskoj iznosi otprilike 500.000 tona godišnje, a hrvatsko tržište ima potrebe do najviše 100.000 tona godišnje uz konstantni blagi godišnji rast.
"Već od zadnjeg kvartala prošle godine situacija je takva da sve što proizvedemo, odmah i prodamo. Nemamo zalihe peleta na skladištu", govori on i objašnjava zašto je točno došlo do poremećaja na tržištu.
Problem brodskog i kamionskog prijevoza, rata u Ukrajini...
"Poremećaji na tržištu nastali su zbog raskinutih lanaca u opskrbi, problem brodskog prijevoza - nekonkurentnost proizvođača peleta iz Sjeverne i Južne Amerike), ali i kamionskog prijevoza - nekonkurentnost proizvođača peleta iz sjeverne i istočne Europe.
Rezultat navedenog je smanjena ponuda peleta na glavnom tržištu, koja se dodatno produbila i u ovoj godini - rat u Ukrajini koji je utjecao na porast cijena drvne sirovine, električne energije, repromaterijala, goriva, rezervnih dijelova, itd., kao i zabrana uvoza dobara iz Rusije i Bjelorusije te zabrana izvoza peleta iz Srbije i BiH", navodi.
Poskupjela drvna sirovina, struja, gorivo...
Pitamo ga koji su razlozi za tolika poskupljenja.
"Više je razloga, no primjerice drvna sirovina, koja sudjeluje do 60 posto u ukupnim proizvodnim troškovima, poskupjela je također za duplo u zadnjih godinu dana. U našem slučaju samo 30 posto drvne sirovine, od ukupnih godišnjih količina koje su nam potrebne za proizvodnju, uspijemo nabaviti u Hrvatskoj.
Preostalih 70 posto drvne sirovine uvozimo iz Italije, Austrije, Slovenije i plaćamo ih po tržišnim cijenama koje opet ovise o ponudi i potražnji na tim tržištima", rekao je.
Navodi i kako je poskupjela električna energija za 50 posto, repromaterijala za 25-35 posto, kao i rezervni te potrošni dijelovi za strojeve, mašine i postrojene. Ističe i kako je gorivo na rekordnim razinama, ali i kako su poskupjele usluge dobavljača.
"Nećemo moći svaku narudžbu zaprimiti"
Na pitanje hoće li biti peleta na jesen, odgovorio je da će ih biti dokle god će biti i dostupnog materijala potrebnog za njihovu izradu.
"Što se tiče prodaje peleta na domaćem tržištu, zbog povećane potražnje koja je nastala kao rezultat poremećaja na globalnim tržištima nismo u mogućnosti svaku narudžbu zaprimiti.
Prvenstveno nam je cilj zadovoljiti potrebe naših starih i vjernih kupaca, svih onih koji su u prethodnim godinama kupovali naš pelet imat će ga zasigurno i ubuduće, kao i lokalno stanovništvo koje živi na području u kojem djelujemo.
U konačnici i svi oni veliki kupci i trgovci s kojim imamo sklopljene godišnje i višegodišnje ugovore koji povlače robu tijekom cijele godine i tako nam omogućuju da radimo i proizvodimo 365 dana u godini, zapošljavamo 42 osobe koje su u stalnom radnom odnosu, sve s područja Gorskog kotara", rekao je.
Trgovac Radanović:U Hrvatskoj je poskupljenje oko 200 posto
Popričali smo s Igorom Radanovićem iz prodavaonice Exco, koja pelete prodaje u Sisku.
"Mi smo privatna firma, u ovakvoj situaciji ne možeš zarađivati. Najviše zarađuju proizvođači, ali tu i njih treba opravdati zbog visoke potražnje. Nama peleti nisu core-biznis, ali se bavimo i s njihovom prodajom.
Ljudi su se navikli da kupuju u nas. Onda bismo im mi dostavili s kamionom pelete, oni bi plaćali uz razne opcije, od gotovinskog do kartičnog plaćanja. Lakše bi im bilo tako. No, toga više nema", govori on.
Pitamo ga koliko sada iznose cijene, odnosno koliko je proizvod poskupio.
"Preko 200 posto je poskupljenje. Država je još smanjila PDV na 13 posto, ali svejedno je poskupljenje veliko. U žargonu govorimo da su ljudi prevareni. Nagovaralo ih se da prijeđu na jeftinije grijanje, ali i na opciju koja je više ekološka, sad je ispalo užasno skupo.
Potražnja je 300 posto veća
Sad cijena iznosi peleta po kilogramu oko 3.5 kuna. Lani se kilogram peleta prodavao po 1.3 ili 1.4 kune. Što se tiče potražnje, ona nam je 300 posto veća. I prije smo puno prodavali, ali ove godine posebno.
Već smo prodali oko 800, 850 tona, lani je to bilo oko 300 tona. To isto nije malo. Ali potražnja je puno veća. Doduše, trebate znati i da su neki ljudi lani kupovali na crno direktno kod proizvođača.
Posebno je to bilo naglašeno u manjim tvornicama. A kad kupujete za obiteljsku kuću i ne platite porez koji je onda iznosio 25 posto, dobro uštedite. Zbog ovog razloga kupovine na crno je teško znati realnu potrošnju od lani", govori.
Kupci sve nervozniji
Ističe kako su ljudi investirali i 15-20 tisuća kuna u peć, kotao...
"Osobno, mi se doma grijemo na lož ulje i izađe možda malo skuplje nego što bi došlo da se grijemo na pelete. To je sve tu negdje. Očito većina razloga zašto je došlo do ovoga je zbog ove krize s plinom i energentima. Negdje sam pročitao da Nijemci čekaju na peći na drva. Nijemci koji se nikad nisu grijali na drva. Došlo je do panike očito, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj", govori on.
Ističe kako i među kupcima vlada nervoza.
"Ima svega, trgovac je valjda taj Pedro jer zarađuje. Dolaze nadobudni likovi koji smatraju da smo mi ti koji su nabili cijene pa ispadamo ratni profiteri. To nije istina, minimalno zarađujemo na ovom proizvodu. Da stavim veću cijenu, sve bi se prodalo. No, to nema smisla raditi.
Nastalo je ludilo, došao nam je čovjek, nekakav umirovljeni policajac koji je pokazivao značku i prijetio kaznenim prijavama. Zato što nemamo pelete. Zamislite... Dođe mi ih prestati prodavati", rekao je Radanović.
Novaković Matanić: Ljudi kupuju bez obzira na cijenu
Inače, recimo i da je predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Grada Karlovca-Korana Marina Novaković Matanić uputila zahtjev Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za regulaciju tržišta energenata za grijanje.
"Prošle godine 15 kg peleta bilo je od 18 kuna do 28 kuna. U zadnjih mjesec dana imamo veliku razliku između trgovaca te sada ista količina peleta koje su prošle godine koštale 18 kuna, danas koštaju od 49 do čak 99 kuna", napisala je ona.
Za Index je rekla da su ljudi krenuli kupovati bez obzira na cijenu.
"A cijena je visoka te stalno poskupljuje. Moglo se prije naći 15 kilograma za 50 kuna, sad je nemoguće. Sad košta od 65 do 70 kuna, ako ne i puno skuplje što opet ovisi o trgovcima. To je veliko poskupljenje. Potrošači to teško mogu priskrbiti", rekla je.
"Cijena ista u Hrvatskoj i u Italiji"
"Dobar dio peleta odlazi u druge zemlje Europske unije. Prije svega u Italiju, Španjolsku, Slovačku, Njemačku. Nije u redu da zato našim ljudima nije bilo dostupno, odnosno da se prodaje po tako visokim cijenama.
Cijene jednostavno nisu pristupačne. Jedna vrećica košta 10 eura u Italiji i u Hrvatskoj. A pogledajte kolika je razlika u plaćama. Platežna moć je nemjerljiva", dodaje.
"Postoje trgovci koji koriste situaciju, ne može u nekim trgovinama jedno pakiranje sad biti 100 kuna. Mislim da bi tu vlada trebala reagirati, dakle oko trgovačke marže. Ne kažem da to rade svi trgovci, ali postoje oni koji zaista bezobrazno zarađuju na ovom proizvodu", govori.