Epidemiologinja objavila tko će trebati treću dozu: "Krećemo početkom jeseni"

Foto: Slavko Midzor, Borna Filic/PIXSELL

"POČETAK je četvrtog vala. Situacija, nažalost, nije dobra. Ovaj tjedan imamo porast broja slučajeva od 20 do 25 posto s obzirom na prethodne tjedne. Kako završava ljeto, kako se ljudi vraćaju u svoja mjesta prebivališta i na radna mjesta, tako nam raste broj testiranja, vidimo da imamo porast broja novooboljelih. Više nam je značajniji broj hospitaliziranih, odnosno pacijenata s teškom kliničkom slikom kojima je potrebna pomoć u vidu respiratora", rekla je Dijana Mayer, epidemiologinja HZJZ-a, gostujući na HRT-u.

"To nam je jedan od važnih pokazatelja zbog bolničkog sustava, da se ne optereti naglo. Bolnice su spremne za prihvat bolesnika, ali bilo bi idealno da je što manji broj hospitaliziranih", rekla je Mayer.

80 posto hospitaliziranih i pacijenata na respiratoru nije cijepljeno

Istaknula je kako više od 80 posto hospitaliziranih i pacijenata na respiratoru nije cijepljeno.

"To je razlog zašto apeliramo na građane da se cijepe. Cjepivo štiti od teških oblika bolesti. Nije svejedno hoćemo li se razboljeti i imati blagu kliničku sliku ili ćemo imati tešku upalu pluća gdje ćemo završiti na intenzivnoj njezi, na respiratoru", poručila je.

Obje doze cjepiva protiv koronavirusa primilo je 51 posto odraslog stanovništva. Na upit hoće li morati primiti i treću dozu, Mayer je rekla da se o tome razgovara i da će se vjerojatno ići u primjenu.

"S trećom dozom će se vjerojatno krenuti početkom jeseni i to će biti starije skupine, imunokompromitirani i s težim kroničnim bolestima", rekla je.

 

Turistička sezona i rast novooboljelih

Upitana je li turistička sezona krivac za porast broja zaraženih, Mayer je rekla kako na turističku sezonu svi možemo biti ponosni i zadovoljni.

"Sretni smo da nam je srpanj i kolovoz ovako dobro prošao u smislu novooboljelih. Zadovoljni smo brojem turista. Ljeto je vrijeme opuštanja i druženja. Naravno da je svako veće okupljanje, gdje ljudi nisu bili cijepljeni, bilo potencijalno žarište zaraze i da je od to bio bazen za novooboljele. Vjerujemo da će se sezona produljiti barem još tjedan-dva, možda i više", rekla je epidemiologinja.

Prema koronakarti ECDC-ja Hrvatska je obojena u narančasto, a Mayer se nada da će tako i dalje ostati.

"Vjerujemo da ćemo što više ljudi cijepiti povratkom s godišnjih odmora. Cijepi se i na moru. Sve županije će od 1. rujna imati cijepne punktove pa je to apel da svi stranci, turisti i domaći mogu doći na cijepljenje. Svaki županijski zavod dao je nekoliko termina i punktova. Zainteresirani se mogu jednostavno informirati i dobiti svoje cjepivo", rekla je.

Cijepljenje djece

Cjepivo je registrirano za djecu od 12 godina i preporučuje se za djecu koja imaju teže kronične bolesti, koja su imunokompromitirana, koja imaju maligne, srčanožilne i plućne bolesti. Djeca se mogu cijepiti kod nadležnog školskog liječnika.

"Do 14 godina je oko 1200 djece cijepljeno, a u dobi 15-19 godina oko 10.000 djece. Nije to veliki broj za sada, ali smo itekako zadovoljni da su roditelji osviješteni i da su dali privolu da se njihova djeca cijepe. Cjepivo protiv covida nije za nikoga obvezno, ni za djecu, ali je preporučivo. Posebno jer djeca žive u kućanstvima s bakama i djedovima, roditeljima koji imaju kronične bolesti i djeca mogu biti potencijalno opasna za svoje članove obitelji", poručila je.

Od 1. rujna otvaraju se zatvoreni dijelovi kafića. Mayer je rekla da tu odluku svi pozdravljaju. 

"To je prvi korak u vraćanju na staro normalno. Nadamo se da će se ljudi i dalje odgovorno ponašati, da će imati maske do ulaska u kafić, važno je provjetravanje prostorija i o tome će sigurno vlasnici voditi brigu. Na ulazu u svaki kafić će biti dezinfekcijsko sredstvo. Svima je u interesu da ti zatvoreni dijelovi kafića rade što dulje", rekla je Mayer.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.