KAKO se referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju približava, retorika se sve više zaoštrava. Do dana odluke 22. siječnja ostalo je još samo pet dana, a još je mnogo onih koji su neodlučni ili nedovoljno informirani o EU.
Tvrtko Jakovina, povjesničar:
"Zašto želim u EU? Glavni razlog je to što želim da Hrvatska proba postati najrazvijenija zemlja Europe. To bi bio moj cilj, a put do toga moguć je samo kroz integraciju. Želim da se hrvatska znanost integrira sa znanostima najrazvijenijih europskih zemalja, jer provincijalnost u kojoj sada živimo je pogubna za našu budućnost. Želim živjeti u pravno sigurnijoj državi od ove u kojoj živimo sada. Naravno da i EU ima svojih negativnih strana, ali s negativnostima živimo i u Republici Hrvatskoj. A mislim da ih EU ipak ima manje".
Ivan Đikić, znanstvenik:
"Mislim da je ulazak u EU od strateške važnosti za mlade u Hrvatskoj. Mladima je važno omogućiti šansu u obrazovanju i profesionalnom napredovanju, a to će u EU imati. Želio bih samo da ugovori koje ćemo sklopiti s europskom zajednicom budu takvi da zaštite i interese svih hrvatskih građana, ne samo mladih koji će, u to sam siguran, u Europi imati svoju šansu. Vjerujem da će Hrvatska imati stvarno dobar ugovor s EU".
Don Ivan Grubišić, nezavisni saborski zastupnik i aktivist:
"Ja sam organizirao Inicijativu za građansku i etičku Hrvatsku. Ako želimo građansku Hrvatsku, smatram da moramo biti za EU i glasati za. Ako želimo etičku Hrvatsku, tu nam Europa baš i ne može biti uzorom jer je moral u suvremenoj civilizaciji pao na niske grane. Europi je potreban moral, baš kao i Hrvatskoj. To je problematično za cijelu civilizaciju, neki smatraju da je bez morala i etike upitna čitava budućnost civilizacije. Nije jednostavno donijeti odluku, jer se nalazimo na prekretnici, vidimo te promjene u paradigmi ponašanja. Desnica je protiv EU jer žele zadržati monopol nad kontrolom vlasti. Put u Europu nije posut ružama, više je posut trnjem. Ali kada se svi razlozi izvažu, mislim da bi trebalo pokušati. Ne možemo ostati na Balkanu, jer ćemo onda imati još gore sutra nego što je danas. Pa ako to ne bude funkcioniralo, iz Europe se može i izaći".
Ivan Pernar, predsjednik Saveza za promjene:
"Ne želim da Hrvatska uđe u EU zato što ta zajednica zagovara dužničku doktrinu. Ako novac ulazi samo kroz kredit, nikakva kamata ne može se vratiti. Potrebno je stalno uzimati sve veće kredite, a tako dug raste i dužnička kriza ne završava, ona je samo sve gora. S vremenom dug samo raste. Također, EU zagovara visoke i poreze i restriktivnu monetarnu politiku. Nema gospodarskog rasta, stopa nezaposlenosti je visoka, zato se ljudi i bune. Kada je Njemačka okupirala Sudete i Austriju, posljedica su također bile ukidanje granica, ukidanje njihove valute i fiskalna unija, odnosno planska ekonomija. Nema razlike između 'Anschlussa' i pripojenja Hrvatske EU".
Kristina Ćurković, aktivistica udruge "Ne u EU":
"Sloboda Hrvatske je jako skupo plaćena, tolika se krv prolila za našu samostalnost, da bi uopće imali pravo razmišljati o prodaji vlastitog suvereniteta. Nismo Hrvatsku dobili na dar, nismo je dobili na poklon, nije izglasana na nikakvim stolovima, nego smo je izborili krvlju. Našu domovinu moramo sačuvati za sljedeće generacije i oni je sačuvati za svoje sljedeće generacije. Mi smo Hrvatsku dobili na čuvanje, nismo je dobili na prodaju. Tko se još želi ukrcati na broj koji tone? U nedjelju je referendum kojim odlučujemo predati ili zadržati Domovinu. Zaokružit ću protiv ulaska u Sodomu i Gomoru našeg doba! Ne u EU".
Zdravko Tomac, političar i pisac:
"Predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je da se radi o milenijskoj odluci. Mislim da je to pretjerivanje jer milenijska odluka je bila odluka referenduma o samostalnosti i suverenosti Hrvatske 19. svibnja 1991. koja bi se sada mogla poništiti novim referendumom koji može biti i nelegitiman odnosno na kojem je moguće da manjina poništi volju većine o Hrvatskoj kao suverenoj i samostalnoj državi. Većinska volja se može dobiti samo na jedan način, ako za prijedlog glasa najmanje 50 posto plus 1 birač od ukupnog broja birača. Ta odluka je promijenjena tako da na predstojećem referendumu je dovoljno da glasa najmanje 50 posto plus 1 birač od ukupnog broja izašlih na izbore. Osim toga o mnogim bitnim pitanjima Europska unija donosi odluke nadglasavanjem tako da će mali broj predstavnika Hrvatske uvijek biti nadglasan te će Hrvatska morati provoditi i one odluke koje su suprotne volji hrvatskog naroda i interesima hrvatskog naroda. Osim toga sve je jasnije da Europska unija ide prema naddržavi, da će sve manje biti zajednica suverenih država a sve više centralizirana naddržava u kojoj birokracija koja nije izabrana neposredno odlučuje ne samo o svemu bitnom, nego čak i o najsitnijim detaljima u kojoj birokracija umjesto tržišta jednima uzima i drugima daje sredstva".