Na udaru Bruxellesa mogla bi se, poslije Kosova, naći i Srbija procjene li članice Europske unije da Beograd ne čini dovoljno da pridonese deeskalaciji krize na kosovskom sjeveru, poručio je danas glasnogovornik Europske komisije Peter Stano.
Europska unija je potkraj lipnja donijela mjere protiv Kosova zbog nepoduzimanja nikakvih akcija za ublažavanje napetosti na sjeveru Kosova.
Posljednju krizu započela kosovska vlast
Posljednju u nizu kriza započela je Priština angažirajući policiju da omogući ulaz u četiri općinske uprave gradonačelnicima Albancima, izabranim na izborima s 3.4 posto izlaznosti koje su većinski Srbi u tim općinama bojkotirali.
Prethodno je visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell 22. lipnja poručio da u četiri općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova treba što prije organizirati izvanredne izbore uz sudjelovanje Srba te da Kosovo treba obustaviti policijske operacije u tim općinama, a Srbija osigurati povlačenje prosvjednika.
Kosovska je strana u međuvremenu oglasila da povlači 25 posto policijskih snaga koje su angažirane na sjeveru, dok Beograd inzistira da se moraju povući sve dodatno angažirane policijske postrojbe, a iz zatvora pustiti Srbe za koje službeni Beograd drži da su uhićeni zbog pritisaka Prištine i namjere da se represijom nastavi etničko čišćenje Srba s Kosova.
Glasnogovornik EK: Srbija ne radi ništa na smirivanju napetosti
Glasnogovornik EK je danas, prema izvješću dopisnika TV N1 iz Bruxellesa, rekao da su Kosovu već predstavljene mjere EU koje su uslijedile nakon izostanka reagiranja da Priština krene "europskim putem ka deeskalaciji" i da "Bruxelles sve radi u koordinaciji s 27 članica EU i vanjskim partnerima, prvenstveno Sjedinjenim Američkim Državama".
"Uvest ćemo i mjere protiv Srbije ako države članice procjene da u trenutnoj atmosferi i uzimajući u obzir trenutni kontekst Srbija ne radi ništa na smirivanju napetosti", rekao je Stano odgovarajući na novinarsko pitanje.
"Mjere mogu biti ukinute"
Stano je konstatirao da je pristup Bruxellesa izbalansiran, a mjere privremene. Mjere mogu biti ukinute kad se procijeni da se partneri kreću u pravcu smirivanja napetosti i vraćaju normalnom procesu pregovora, dodao je dužnosnik EK.
Stano je sredinom lipnja objasnio da su restriktivne mjere protiv Kosova bazirane na jasnim pravnim osnovama zbog poteza Prištine povučenih bez konzultacija s Bruxellesom, koji su doveli do eskalacije tenzija, kao i zbog odbijanja kosovskog premijera Albina Kurtija da primijeni europski plan za smirivanje napetosti.
On je danas potvrdio da je u međuvremenu u Bruxelles stiglo pismo više desetaka europskih i američkih zastupnika u kojem se traži da EU i SAD promijene pristup u odnosu na Kosovo i Srbiju. Stano je naveo da se europska administracija o tom pismu neće oglašavati.
Kurti: Mjere protiv Kosova su nepravedne
Istodobno, kosovski premijer Albin Kurti pozvao je danas Europsku uniju da ukine kaznene mjere Prištini i popravi odnos prema Kosovu. On je, prema izvješću portala Kosovo online, ocijenio da su mjere protiv Kosova nepravedne.
"Činimo sve što možemo i znamo, ali bi bilo neophodno da naši europski partneri i saveznici što prije poprave odnos prema Kosovu. Na kraju krajeva, demokratska i progresivna republika kao što je Kosovo zaslužuje da joj se pomogne sa svime što može, a ne da ima kaznene mjere", rekao je Kurti.