MINISTRI unutarnjih poslova država članica sastaju se danas u Luksemburgu, gdje će pokušati postići suglasnost o dva ključna zakona u području migracija i azila, oko čega se već nekoliko godina bezuspješno pregovaralo, ali ovaj put se čini da bi napokon moglo doći do dogovora.
"Hoćemo li uspjeti? Nadamo se, ali nisam siguran, izgledi su 50:50", rekao je diplomatski izvor dobro upoznat s tijekom priprema za sastanak. "Sada imamo realne izglede, postoji razumna nada da ćemo postići dogovor, ali nikad se ne zna", dodao je izvor.
Ministri će pokušati doći do zajedničkog stajališta o dva ključna zakonska prijedloga, koji su sastavni dio novog pakta o migracijama i azilu - Uredbe o upravljanju azilom i migracijama i Uredbe o postupcima azila.
No ako ministri uspiju i izglasaju zajedničko stajalište, posao ni izdaleka nije gotov. Eventualni dogovor samo je pozicija s koje će države članice pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona, a to bi mogao biti jednako težak, ako ne i teži posao. Svi ističu želju da cijeli posao bude dovršen prije sljedećih europskih izbora u lipnju sljedeće godine.
Velika migrantska kriza
Europska unija se muči s pitanjem migracija još od 2015. godine i velike migrantske krize. Komisija je 2016. godine predložila pakt o migracijama i azilu, ali države članice nisu uspijevale postići dogovor o tome. Glavni kamen spoticanja bilo je pitanje obvezujućih kvota za raspodjelu migranata kako bi se rasteretile države članice na vanjskim granicama koje su pod velikim migrantskim pritiskom i snose najveći teret. Međutim, dio zemalja članica srednje i istočne Europe, u prvom redu Mađarska i Poljska, nikako nije pristajao na obvezujuće kvote.
Komisija je u rujnu 2020. predstavila prijedlog Novog pakta o azilu i migracijama kako bi napokon presjekla gordijski čvor u politici azila, to jest pitanje obvezujućih kvota za raspodjelu migranata po zemljama članicama. Glavni element novog prijedloga jest da se obvezujuće kvote zamijene obvezujućom solidarnošću. Drugim riječima, one zemlje koje ne žele prihvatiti ljude koji imaju pravo na azil moraju na neki drugi način, najčešće financijski, pomoći onima koje to žele.
"Mislim da oko toga postoji razumijevanje među država članicama - obvezujućih kvota neće biti", rekao je diplomatski izvor.
Diplomati ne otkrivaju pojedinosti prijedloga s kojima se pokušava pridobiti suglasnost svih ili barem većine država koje bi osigurale kvalificiranu većina glasova potrebnih za odluku. Posljednjih dana u medijima su se spominjali prijedlozi prema kojima bi one zemlje koje odbiju primiti migrante morale platiti iznos od 22 tisuće eura za svaku osobu koju odbiju primiti, a koja dobije pravo na azil.
Ta ideja naišla je odmah na negodovanje i oštre kritike u Poljskoj.